“Oliver Twist” jedan je od najpoznatijih romana značajnog engleskog pisca Charlesa Dickensa. Ovaj roman je jedinstven jer se smatra prvim engleskim romanom s djetetom kao glavnim likom. Također, jedan je od prvih socijalnih romana, a njegova posebnost je u iskazivanju društvene nepravde i teškog položaja siromaha u Engleskoj u 19. stoljeću, ali i romantičnom prikazu kriminalaca i gradskog podzemlja.
Glavni likovi u djelu oličenje su dobra. Oni se bore protiv svih životnih nedaća koje ih šibaju, ne popustivši zlu da ih preobrati. U romanu je jasna crta između dobrih i zlih likova, pa je moralna pouka romana itekako jasna, iako na dijelove plastična. Na kraju romana svi završe po zasluzi – junaci dobiju nagradu, a antagonisti propadnu. Iako je u romanu ideja očita, niti malo ne smanjuje umjetničku vrijednost djela. Galerija likova u romanu je velika i raznovrsna, pa upoznajemo gotovo sve relevantne predstavnike društvenih slojeva viktorijanske Engleske – od lopova, ubojica prosjaka i beskućnika do plemića.
Roman je gotovo pa satirični prikaz licemjerja koje je vladao u tom vremenu u Engleskoj, te ukazao na ozbiljne probleme tadašnjeg društva, kao što su izrabljivanje djece za rad, regrutiranje najmlađih u kriminalistički milje; ono je i osuda Zakona o siromasima koji je nalagao da svi siromašni moraju raditi. Smatra se da je Dickensu inspiracija za ovaj roman bilo jedno siroče koje je progovorilo o svom teškom životu dok je radio kao dijete u mlinu.
Roman “Oliver Twist”, iako govori o teškim temama, ipak je prožet crnim humorom kojim je pisac stvorio jedan sarkastičan izraz. Roman prikazuje jedan jasan društveni problem – odrastanje londonske djece koja nemaju roditelje. Dickens je preko Olivera Twista predočio život siromašne djece i optužio društvo 19. stoljeća zbog nehumanosti i licemjerja.
U romanu “Oliver Twist” prikuje se život i potresna sudbina Olivera Twista, siromašnog dječaka koji je prilikom rođenja ostao bez majke. Realističnim prikazom opisan je njegov nesretni život kojeg je vodio u sirotištu te kasnije s lopovima na ulici.
Ovaj roman je u svom prvom izdanju izlazio kao roman u nastavcima. Prvi dio romana izdan je 1837. godine, a objavljivao se po poglavljima jednom mjesečno sve do 1839. godine. Roman je kasnije doživio mnoge adaptacije, posebno filmske i televizijske. Po njemu je napravljen i uspješan mjuzikl Oliver. Do danas je roman postao djelom opće kulture, pa se njegovi dijelovi uzimaju kao reference u svakodnevnom životu. Na primjer, često se rečenica iz romana u kojoj mali Oliver u sirotištu moli još malo hrane, koristi kao izraz kojim opisujemo nečiju skromnu, dobronamjernu molbu koja je naišla na oštru odbijenicu. Sam lik Olivera Twista postao je sinonim za skromno, siromašno, ali dobro dijete.
Vrsta djela: roman, odnosno roman jednog lika, Olivera Twista, prema kojem je djelo i naslovljeno
Mjesto radnje: London i njegova okolica u čijem je manjem gradu smješteno sirotište
Vrijeme radnje: Druga polovica 19. stoljeća (Engleska je tada bila velika kolonijalna sila).
Tema djela: pustolovine siročeta Olivera Twista
Ideja djela: poštenje i dobrota uvijek se isplate i na kraju nagrade
Kratak sadržaj
Malo dalje od Londona u jednoj ubožnici žena je donijela na svijet dijete i umrla. Pošto mu nitko nije znao podrijetlo, dijete je dobilo ime i prezime zavisno od abecednog reda kako se djeca zapisuju kada dođu. Tako je ovo dijete dobilo ime Oliver Twist.
Mali štićenici ove ustanove odrastaju u siromaštvu i bijedi. Ionako slaba sredstva kojim ustanova raspolaže, nestaju, jer ih određeno osoblje potkrada. Isto tako, djeca su nesretna i tuče ih se.
Najveću ulogu u sirotištu ima gospodin Bumble, općinski pisar i upraviteljica koja je glavna za financiranje i prehranjivanje ovih malih štićenika.
Jednom je Oliver Twist zatražio još kaše jer je bio jako gladan, ali je zauzvrat dobio batina. Naime, osoblje je bilo zaprepašteno Oliverovom drskošću i uprava je odlučila da ga se moraju što prije riješiti. Tako su ga prvo poslali na izučavanje dimnjačarskog zanata kod gospodina Gamfielda, ali on je tako loše postupao s njim, da je općina odlučila Olivera vratiti nazad u sirotište.
Nakon toga došao je na ispomoć kod pogrebnika Sowerberryja. Oliver je bio nježan i lijep dječak te je pogrebniku donosio dobru zaradu hodajući na pogrebima uz dječje lijesove. No, iako mu je donosio dobru zaradu, pogrebnik je jako ružno postupao s njm. Oliver je spavao među ljesovima, a hranu bi dobio samo u situacijama kada je psu ostalo od njegovog obroka.
Iako je živio jako loše bez ikakvih privilegija, na Olivera su bili ljubomorni Noa Claypole, grobarov pomoćnik i Šarlota, njegova djevojka. Poseban teror nad Oliverom vršila je gazdarica. Već očajni Oliver jednom je napao puno jačeg Claypole, a on je toliko vikao da ga Oliver jako tuče i želi ga ubiti da je Oliver nakon toga dobio batina.
Tada je Oliver odlučio stati na kraj ovoj neizdrživoj situaciji. Oprostio se od Dicka, svog dragog prijatelja koji je bio jako bolestan i na umoru te odlučio sreću potražiti negdje drugdje. Pošto se nije smio vratiti u sirotište, uputio se dalje u svijet.
Na svom putu susreo je dječaka imenom Jack Dawkins. Koristio se nadimkom Varalica Prefriganko. Bio je pomalo čudan i drzak, no Oliver se ubrzo sprijateljuje s njim. On ga odvodi u zapušteni dio Londona. Taj dio grada bio je pun lopova, pijanaca i skitnica. Tamo Oliver upoznaje još jednog čudnog čovjeka, starog Židova Fagina.
Fagin posjeduje pravu bandu i to sačinjenu od odraslih kriminalaca, ali i dječaka. Oni kradu sve što im se nađe pod rukom, a nisu im strana niti ubojstva. Prefrignako zajedno s još jednim lopovom, imenom Charelsom Batesom krade gradom. Njih dvojica Faginu donose najviše ukradenih stvari koji ovaj preprodaje. Uskoro on tome počinje učiti i Olivera.
Oliver ne razumije da se radi o nečem lošem, njemu je sve to igra i čini mu se jako zanimljivo. Prilikom jedne krađe, policija hvata Olivera iako on nije bio kriv te ga odvodi pred sud. Na kraju biva optužen za džeparenje.
Na sudu susreće jednog jako uglednog čovjeka, gospodina Brownlowa koji će Olivera spasiti od zatvora te će Oliver živjeti kod njega i tamo provesti najljepše dane svog života.
No, Oliverova sreća se ubrzo gasi. Fagin sa svojom bandom lopova otima dječaka te ga ponovo odluči vratiti kriminalu. Naime, kriminalac imenom William Sikes treba za svoj posao krijumčarenja sitnog dječaka kako bi se on provukao kroz maleni prozor kuće koju želi opljačkati i otvorio mu vrata. Faginovoj bandi pomaže i Nancy, Sikesova djevojka. Ona uviđa da Oliver jednostavno nije stvoren za ovaj posao.
No, Sikes nema milosti. On postupa na najgori mogući način s Oliverom i prijeti mu da će ga ubiti ako mu ne pomogne u pljački. Oliver je prisiljen na pljačku koja na kraju ne uspijeva. Sikes bježi i ostavlja ranjenog Olivera da se snađe sam kako zna i umije.
Tada se pojavljuje Monks koji je vrlo tajanstven i želi naći Olivera.
Oliver nije niti znao da opljačkana kuća pripada gospođi Maylie i Rose, njezinoj posvojenoj kćeri, odnosno Oliverovoj tetki. Naime Rose je bila sestra njegove preminule majke. No, postoji još jedna poveznica. Gospodin Brownlow bio je prijatelj od Roseina oca.
Ove dvije žene odluče pomoći Oliveru te ga njeguju nakon ranjavanja i spašavaju od ponovnog odlaska na policiju. Dječak gaji posebne osjećaje prema Rose koje ni sam ne može objasniti.
Kako se oporavljao, susreo je zlobnog Monksa koji ga je neprestano slijedio. U međuvremenu je gospodin Bumble postao upravitelj sirotišta, a Monks ga posjećuje ne bi li pronašao dokaze. Naime, Monks je kod gospodina Bumblea saznao da mu je Oliver polubrat. Sve to zahvaljujući medaljonu koji mu je Bumble dao, a kojeg su ukrali Oliverovoj majici kada je bila na umoru.
Sikes se nakon pljačka dobro sakrio, a njegova djevojka Nancy mu pomaže. Nancy je s vremenom saznala zašto je svima Oliver tako bitan. Monks je platio Faginu da od Olivera napravi lopova kako bi završio što prije u zatvoru. Tako Oliver ne bi imao pravo na nasljedstvo koje mu je oporučno ostavio otac. Cijelo nasljedstvo tada bi pripalo Monksu iz razloga što njih dvojica imaju istog oca.
Nancy saznaje cijelu tajnu te o svemu obavještava Rose. Fagin saznaje što je Nancy učinila te o svemu tome govori Sikesu. On na brutalan način ubija Nancy.
Sikes se tada daje u bijeg. Bježi pred policijom u društvu svoga psa. Rose surađuje s gospodinom Brownlowom te on ubrzo otkriva Monksa i otkriva sve o njemu. Njih dvojica nailaze na kompromis, Monks mu obećaše da više neće tražiti Olivera, a ovaj će ga poštedjeti prijave policiji.
Sikesa na kraju goni policija te on pogiba, dok su Fagin i banda pohvatani. Fagin umire na vješalima. Gospodin Bumble više nije upravitelj sirotišta te je postao beskućnik i sam korisnik ubožnice.
Gospodin Brownlow posvojio je Olivera koji je živio lijepim i poštenim životom. Oliverov brat Monks odselio je u daleke prekomorske zemlje.
Roman “Oliver Twist” je široko napisano prozno djelo u kojem se može iščitati socijalna tematika. Kroz glavnog lika, Olivera Twista, pisac je pokušao predočiti problem tadašnje Engleske, odnosno odnose birokrata prema siročadi. Prikazan je i svijet lopova i ubojica te je i tu povučena socijalna tematika.
Radnja se u knjizi odvija pravilnim vremenskim slijedom, a autor nam priču iznosi u trećem licu, kao netko tko radnju promatra izvana.
Radnja je smještena u 51 poglavlje u kojima se kronološki rješava sudbina glavnog lika, dječaka Olivera Twista. Lako se može primijetiti kako svako poglavlje u nekoj radnji dostiže svoj vrhunac, a mnogobrojni likovi i njihovi životi povezani su s Oliverom.
Kao i svi Dickensonovi romani, i ovaj završava sretnim završetkom, sve pozitivne likove dočeka sretan kraj, a one negativne zaslužena kazna.
Pripovijedanje je uvijek dinamično s mnogo radnji dok je jezik jednostavan i razumljiv. Autor nam je mnogobrojnim opisima velegrada odlično predočio sliku tadašnje Engleske.
Dickens koristi u svom pripovijedanju puno humora, osobito ironije kojom pokušava ismijati tadašnje društvo. Upravo takav stil pisanja obilježio je cijelu knjigu te je on tako opisao jednu tužnu i sumornu priču o dječaku Oliveru kroz humor i ironiju pa se čitanje ove knjige smatra vrlo lakim.
Dickens je osvojio čitatelje odmah na početku knjige jer s nestrpljenjem se prati što će se sljedeće dogoditi malenom Oliveru. Autor nam govori da su dobro srce i iskrenost uvijek prepoznati, a sretan završetak je tada zajamčen.
Charles Dickens spada u realistične pisce koji pokušavaju opisati vrijeme u kojem žive na izrazito realističan način sa svim njegovim manama. Dickens u svom djelu govori i o lijepim stranama života te nam daje pouku kako će dobrota uvijek biti nagrađena.
Likovi: Oliver Twist, dimnjačar Gamfield, Prefriganko, Noa Claypole, Bumble, Fagin, Monks, gospodin Brownlow, gospođa Maylie i pokćerka Rose, Sikes, Nancy
Analiza likova
Oliver Twist – glavni lik djela, što možemo vidjeti i po naslovu romana. Imao je plavu kosu te je bio nježan, krhke građe. Iako je njegov život od samog početka tužan, on je ostao pošten i iskren. Često se njegovo poštenje moglo zamijeniti s naivnošću. Ali njegova naivnost izlazi samo iz vjere u ljude i njihovu dobrotu, što nije uvijek slučaj. Neobično je kako je Oliver uspio ostati bezazleno dijete u svijetu u kojem je odrastao, a u kojem je stalno bio okružen kriminalcima i društvenim šljamom. Ali u Oliveru nikada nije bilo zla, iako je kroz život često bio na kušnji. Ali njegova moralna strana nije mu dala da ga obuzme zlo.
Oliver je nezakonito dijete, ali i dijete ljubavi. Njegov otac nije se mogao vjenčat njegovom majkom jer nije dobio razvod od prijašnje žene, koju nije volio. Zato je majka morala roditi sina u ubožnici. Pobjegla je od kuće jer je zatrudnjela bez da je bila vjenčana.
Budući da je Oliverov otac bio bogat, sinu je pred smrt ostavio pola svog bogatstva, ali samo ako ostane neiskvaren. Njegov polubrat pokušao ga je učiniti kriminalcem, ali mu to nije uspjelo. Oliver je do kraja sačuvao svoje dobre manire i veliko poštenje. Iako je njegova sudbina u početku bila tužna, dobrota i iskrenost su je izmijenile u sretan završetak. Volio je ljude te bi im i najmanjom dobrotom prema njemu vraćao s velikom zahvalnošću. Na kraju mu se sve to isplatilo.
Fagin – glavni negativni lik u romanu. On je glavni u organiziranom kriminalu u koji uvlači djecu i tako ih iskorištava za svoje prljave poslove. Bezosjećajan, nema nikakve osjećaje prema djeci, bitan mu je samo novac. On je Židov, što je u tadašnje vrijeme odraz predrasude da su Židovi pohlepni trgovci. On je imao školu kriminala, a njome je djeci upropaštavao život. Autor nam je i njegovim opisom izgleda u knjizi dao do znanja da se radi o negativcu jer je opisan na ružan način – “Star i smežuran Židov čije je lupeško i odvratno lice bilo zasjenjeno gustom i razbarušenom bradom”.
Faginov izgled odgovara njegovoj osobnosti. On nije samo zapušten, neuredan i ružan, nego i jako pokvaren i zao. Osim toga je i nevjerojatno škrt. Prava osobina zlog čovjeka kod Fagina je način na koji postupa sa slabijima od sebe – prema njima je okrutan i posve nemilosrdan. A kada se nađe u društvu moćnijih od sebe, onda se pretvara u laskavca. Zapravo je veliki ulizica kojem je stalo samo do sebe.
Monks – on je Oliverov stariji polubrat. Rođen je iz braka Oliverova oca i njegove supruge s kojom se morao oženiti iako je nije volio. Monks je htio nauditi Oliveru i pretvoriti ga u kriminalca kako ne bi naslijedio pola očeva imanja. Zbog toga je oteo Oliver i platio razbojnicima da i od njega učine sebi sličnoga. Monks je također zao, ali ima bar neku dozu humanosti u sebi. Kad mu se priprijetilo vlastitom sigurnosti, odlučio je odustati od svoje zle namjere i pustiti Olivera na miru.
Edwin Leeford – Edwin je Oliverov otac. Kao mladić se morao pod prisilom oženiti za djevojku koju nije volio. S njom je dobio sina, ali svejedno se od nje rastavio jer nije mogao živjeti u braku bez ljubavi. Leeford je kasnije upoznao Agnes i zaljubio se u nju. Htio ju je oženiti ali nije mogao dobiti rastavu prvog braka. Zbog toga je ostao i bez voljene žene i bez djeteta kojeg je s njom začeo. Ali Edwin je bio pošten čovjek, htio je ispraviti nepravdu koja se nametnula njegovim voljenima, pa je upravo njoj i sinu ostavio svoje bogatstvo. Jedini uvjet koji je imao je da oboje ostanu pošteni. Poštenje i iskrenost bile su vrijednosti u koje je Leeford najviše vjerovao, pa je to jedino što je želio od svojih sinova.
Agnes – Oliverova majka koja se zaljubila u već oženjenog čovjeka. Iako je i on nju volio, nije se mogao oženiti za nju zbog prijašnjeg braka. Zbog toga je Agnes bila primorana otići od kuće. Željela je zadržati sina, a nakon što je upala u nevolje, jedini način da to učini je da pobjegne od kuće. Zbog toga je sina rodila u ubožnici. Jako ga je voljela, baš kao i djetetovog oca. Bila je i jako plemenita., što je bila osobina koju je njen voljeni najviše volio. Isto je prenijela i na sina. Njen Edwin ostavio joj je pola svoga bogatstva upravo zato što je volio njeno poštenje.
Charles Dickens biografija
Charles Dickens (1812. – 1870.) je engleski romanopisac i pripovjedač rođen u gradiću Landportu pored Portsmoutha. Charles Dickens rođen je kao drugo od osmero djece u obitelji majke Elizabeth i oca Johna.
Ubrzo nakon njegova rođenja cijela obitelj seli u mjesto Bloomsbury, a kada je napunio četiri godine u Chatham te potom u Kent gdje su se zadržali sve dok nije napunio jedanaest godina.
Charles se školovao u privatnim školama, ali je nažalost zbog financijskih problema obitelji morao prekinuti školovanje. Nakon što su krenuli problemi s novcem Charles se s obitelji preselio u Camden Town.
Kako je bio sklon živjeti izvan svojih mogućnosti otac John je zbog dugova 1824. završio u zatvoru, a budući da je to bio običaj u to vrijeme, uskoro su zatvorili najmlađu djecu i suprugu Elizabeth. Charles je u to vrijeme imao 12 godina i dodijeljen je prijateljici svoje majke. Nakon toga se preselio na tavan u kuću agenta Archibalda Russella.
Da bi mogao platiti smještaj i pomoći obitelji, nije imao izbora nego napustiti školu i početi raditi u tvornici gdje je lijepio naljepnice na posude za cipele. Kada je otac John podmirio sve dugove ostatak obitelji je izašao iz zatvora.
Charles se tada želio vratiti školovanju, ali ga majka nije htjela izvući iz tvornice. Od tog trenutka u njemu se razvio gnjev prema uvjetima u kojima je živjela radnička klasa, a što je kasnije postalo glavnom temom djela koje je napisao.
Kasnije se zaposlio u pravnom uredu kao mlađi činovnik od 1827. do 1828. Nakon rada u uredu neko je vrijeme djelovao kao izvjestitelj, a sva ta iskustva prenio je u romane “Bleak House”,”Dombey and Son” i “Nicholas Nickleby”.
Godine 1830. upoznao je Mariu Beadnell, prvu ljubav koja mu je bila inspiracija za lik Dore u poznatom romanu “David Copperfield”. Kako njeni roditelji nisu odobravali udvaranje, poslali su je na školovanje zbog čega su ona i Charles prekinuli vezu. Bio je samouk te je tako proučio i sam svu svjetsku i englesku književnost, a kasnije je radio kao činovnik i novinar.
U svojim djelima Dickens pripovijeda o dobrim i lošim likovima, piše o ozbiljnim temama, ali i s dozom humora. Njegovi likovi su često prikazani kao čudaci što ih čini i komičnima. Vrlo vješto opisuje sve likove iako se radnja vrti oko glavnog lika. No, takav detaljan opis sporednih likova ponekad zasjeni glavnog lika. Radnja je jako široka s velikim brojem opisa i detalja.
Najpoznatija djela su: “Oliver Twist”, “Sumorna kuća”, “Cvrčak na ognjištu”, “Priča o dva grada”, “Božićna pjesma”, “Veliko očekivanje”, “David Copperfiled”, “Posmrtni spisi Pickwickova kluba”.
Autor: M.L.
Komentariši