Pepeljuga

Pepeljuga je bajka svjetski poznatog pisca Charlesa Perraulta koji je napisao mnoge bajke, a koje vole da čitaju djeca i odrasli. Napisao je “Uspavanu ljepoticu”, “Ljepoticu i zvijer” i mnoge druge.

Prva njegova objavljena priča bila je “Uspavana ljepotica” bez njegova potpisa 1696. godine. Priče koje je Charles napisao s vremenom su postale prihvaćene kod djece i odraslih, a pored toga što su imale interesantan sadržaj, bile su napisane na jednostavnom jeziku i imale su moralnu pouku.

Bajke koje je napisao Charles Perrault kasnije će imati uticaj na dječju književnost kod najpopularnijih autora bajki kao što su braća Grimm te Hans Christian Andersen.

Pepeljuga je samo jedna od bajki koju je napisao. To je priča koja govori o patnjama Pepeljuge, njenim vrlinama te neprijateljstvu i ljubomori polusestara. Priča o dobroj djevojci osvojila je mnoge, a čitajući ovu bajku mnogi mogu da nauče kako poniženo biće može da pobijedi te da će dobrota uvijek biti nagrađena.

Vrsta djela: bajka

Vrijeme radnje: jednom davno

Mjesto radnje: dvor, Pepeljugina kuća

Likovi: Pepeljuga, maćeha, polusestre, princ, vila

Kratak sadržaj

Jednom davno živio je plemić koji je nakon smrti prve žene riješio da će se opet vjenčati. Bila je to zla žena koja je imala dve kćerke iz prvog braka i koje su po naravi bile mnogo slične svojoj majci. Plemić je imao kćerku, ali ona je za razliku od polusestara bila dobra, umiljata i lijepa, baš kao i njena majka.

Nije prošlo mnogo vremena nakon vjenčanja da bi maćeha pokazala svoje pravo lice, pa je tako tjerala pastorku da spava na tavanu na slamarici i da radi najteže poslove u kući. Dok je Pepeljugu tjerala da radi najgore poslove, svoje je kćerke oblačila u najljepše haljine i cijelo ih vrijeme mazila.

Pepeljuga je unatoč teškom životu sve dobro podnosila, a nije smjela da se požali ocu jer se i on bojao svoje žene. Djevojka je tako svaku večer znala da sjedne uz peć, a zbog pepela prozvali su je Pepeljuša, a mlađa sestra koja nije bila toliko zla nazvala ju je Pepeljuga. Bila je ljepša od sestara iako je na sebi imala staru i poderanu haljinu.

Jednog dana kralj je organizovao ples i pozvao sve plemstvo među kojima maćehu i njene kćerke. Kralj je organizovao ples za svog sina princa. Polusestre su se radovale plesu pa su se odmah krenule spremati, a Pepeljuga im je u tome pomagala. Ona je kao i sve ostale djevojke željela da ide na ples, ali znala je da tako obučena neće moći da uđe u dvorac. Sa njom su se složile i polusestre.

Kada je došao taj dan polusestre su krenule s maćehom, a Pepeljuga ih je ispratila suznih očiju. U tom ju je momentu vidjela njena kuma ujedno i dobra vila. Bilo joj je žao djevojke i kada joj je Pepeljuga rekla da bi željela da ide na bal, dobra vila je odlučila da joj pomogne.

Poslala je djevojku u vrt po tikvu kako bi mogla od nje da napravi pozlaćenu kočiju. Pepeljuga je još morala da donese mišolovku u kojoj je bilo šest miševa, a kako je koji izlazio dobra vila bi ga dodirnula štapićem i miš bi se odmah pretvorio u konja.

Nedostajao je još kočijaš i Pepeljuga je morala da donese klopku u kojoj su se nalazila tri pacova. Vila je jednog od njih dotaknula štapićem nakon čega se pacov pretvorio u kočijaša sa ljepim brkovima. Još je bilo potrebno šest sluga, pa je Pepeljuga pronašla šest guštera koje je vila uz pomoć štapića pretvorile u sluge sa šarenim odorama.

Pepeljuga je još uvijek imala ružnu haljinu, pa je vila uz pomoć štapića stvorila srebrnu i zlatnu haljinu te papuče od krzna. Pepeljuga je bila spremna. Vila ju je upozorila da ne smije da ostane nakon ponoći jer će se kočija opet pretvoriti u tikvu i sve će da bude kao prije čarolije.

Kočija je krenula prema dvorcu. Kada je Pepeljuga došla, ušla je u dvoranu i princ ju je odmah primijetio te ostao zadivljen njenom ljepotom. Djevojka je počela da pleše sa princom, a nakon toga je sjela za stol gdje su bile polusestre kako bi mogla da razgovara s njima.

Podjelila im je narandže i limun koje je dobila od princa, a one je nisu prepoznale. Momenat prije ponoći Pepeljuga se svima zahvalila i nestala, a kod kuće se opet zahvalila dobroj vili i rekla da bi i sljedeći dan išla na ples jer ju je pozvao princ. Nakon Pepeljuge vratile su se i sestre te pričale o djevojci koju nitko nije mogao da prepozna.

Djevojka je sljedeći dan zamolila stariju sestru da joj pozajmi žutu haljinu kako bi mogla da ide na ples. Starija polusestra je ostala zgrožena njenom molbom. Vila joj je još jednom pomogla i Pepeljuga se lijepo provela na plesu da je zaboravila na vrijeme.

Kada je sat prvi put udario u ponoć Pepeljuga je pobjegla, ali joj je spala jedna papuča koju je pronašao princ. Krenula je potraga za djevojkom, ali nitko nije znao gdje je nestala. Čuvari su rekli da su vidjeli seljanku da bježi, ali ne i princezu. Princ je dao obavijest kako će da se vjenča sa djevojkom kojoj bude pristajala krznena papuča.

Sluge su nosile papuču po kraljevstvu, a kada su došli do kuće gdje je živjela Pepeljuga, polusestre su požurile da probaju papuču, ali im ona nije odgovarala. Onda je Pepeljuga pitala da li može da proba, na što su se polusestre počele smijati.

Plemić koji je bio zadužen za papuču rekao je da može jer je svaka djevojka imala pravo da proba papuču. Kada ju je djevojka probala ona joj je savršeno odgovarala. Polusestre su se začudile još više kada je Pepeljuga iz džepa izvukla i drugu papuču.

Došla je i dobra vila koja je haljinu od Pepeljuge učinila ljepšom nego na plesu. Polusestre su tada znale koliko su bile zle i molile su je za oproštaj. Ona im je oprostila, a kada se udala za princa udala je i svoje polusestre za gospodu sa dvora.

Analiza likova

Pepeljuga – je bila dobra i skromna djevojka koja je kao dijete izgubila majku, pa je njen otac mislio da bi bilo najbolje kada bi se opet oženio. Maćeha je bila zla žena i tjerala je Pepeljugu da radi najteže poslove, a kojoj nije bilo ništa teško. Iako je pokušavala cijelo vrijeme da se dopadne maćehi i polusestrama, nije uspjela, a unatoč tome što je uvijek imala ružnu haljinu Pepeljuga je bila ljepša od svojih polusestri.

Koliko je bila dobra osoba svjedoči i to što je na kraju oprostila polusestrama i pomogla im da se udaju za gospodu iz dvorca. Uz pomoć dobre vile Pepeljuga je mogla da upozna princa, ali samo zahvaljujući ljepoti i naravi uspjela je da osvoji princa i uživa s njim do kraja života.

Maćeha – je bila zla i ljubomorna žena koja se prije vjenčanja pretvarala da je dobra, a sve kako bi mogla da se uda za velikaša i tako pobrine za svoje kćerke. Bila je ohola prema svima, a najviše prema Pepeljugi, koju je tjerala da radi po kući.

Bila je ljubomorna na njenu mladost i ljepotu i zato ju je mnogo tjerala da radi i da spava u pepelu. Kada je Pepeljuga postala kraljica maćeha je i dalje bila ljubomorna i zato je bila otjerana iz dvorca.

Charles Perrault biografija

Charles Perrault rodio se u Parizu 12. siječnja 1628. godine u bogatoj obitelji buržuja. Bio je sedmo dijete i imao je sve najbolje uvjete za školovanje.

Iskoristio je bogatstvo svoje obitelji koje mu je omogućavalo da se školuje u najboljim školama pa je tako postao visoko obrazovan. Za vrijeme svog bogatog života radio je različite poslove, ali ostao je poznat po svojim predivnim bajkama. Uz njegove bajke odrasla su mnoga djeca, a priče o prijateljstvu i ljubavi pamte se cijeli život i prenose generacijama.

Predivna književna djela kao temelj su imala narodne priče, a velik broj njih preuzela su i braća Grimm koja su također stekla veliku popularnost. Neke priče su prenesene i usmeno.

Charles je bio velika utjeha tijekom odrastanja mlađim generacijama jer ih je uvijek podupirao.

Jedna od njegovih najpoznatijih priča su “Priče moje guske”. One su činile priče od osam bajki i bile su objavljene kao posebna zbirka. Potpisani autor djela nije bio on već njegov sin.

Njegove najpoznatije priče koje su ga proslavile su: “Crvenkapica”, “Priče moje guske”, “Mačak u čizmama”, “Modrobradi” i mnoge druge. Prvu bajku objavio je davne 1696. godine pod imenom “Usnula ljepotica”.

Umro je u Parizu, 16. svibnja 1703. godine.