Desanka Maksimović zasigurno je jedna od najznačajnijih pesnikinja srpske književnosti. Osim poezijom, bavila se i pisanjem proze za odrasle i decu. Tokom života objavila je preko pedeset knjiga, koje uključuju i zbirke pesama, zbirke pripovetki, putopise , romane i prozu za decu i mlade. Ipak, unatoč plodnom stvaralačkom životu, ostala je najpoznatija po svojim pesmama. Iako se naoko čine razigrane, devojačke, one su zapravo i duboko osećajne, karakteristične po njenom lirskom izrazu.
Lirski izraz Desanke Maksimović odlikuje se jednostavnim, ali strogo određenim formama, koje ipak uspevaju da iznesu iskrenost i jasnoću stihova. Ovako čitaoc ima priliku da nesputano prodre u samu bit njene poezije, kojom se otvara sa iskrenošću i nepokolebljivošću. U svojim pesmama, pesnikinja iznosi svoj stav prema svetu koji je neočekivano pozitivan i iskren te iskazuje ništa drugo nego dobrotu. Stoga su i teme ovih pesama pre svega iznošenje iskrenih ljubavnih osećanja, prikazivanje nepravdi i nastojanje da se one isprave te političke teme, u kojima želi da postigne to isto. Čitaoci mogu da se poistovete sa svim njenim pesmama, pogotovo onim ljubavnim, jer svi prolazimo kroz slična stanja ne samo u osećajnom, nego i društvenom smislu.
Ideje koje je poezija Desanke Maksimović iskazivala uvek su se ticale slobode, odanosti, hrabrosti i dobrote. Glavna zadaća ovih pesama uvek je bila ukazati na dobrotu, plemenitost, ponos prema onome što imamo i jesmo, ali i otvorenost prema onome što je različito od našeg, kao što su to druge vere, druge kulture, ubeđenja i stavovi. Desanka je prihvaćanje tuđih mana i slabosti podržavala najprije isticanjem svojih slabosti i mana. Ipak to nije činila kako bi se samoosuđivala ili kažnjavala, već kako bi svojim primerom pokazala da smo svi ljudi, nesavršeni i grešni, ali sposobni da se poboljšamo i popravimo te time dosegnemo bolju verziju sebe.
Jedna od najboljih dijela Desanke Maksimović je njena zbirka pesama “Tražim pomilovanje”, a najpoznatije pesme su joj “Devojačka molba”, “Selice”, “Strepnja”, “Predosećanje”, “Prolećna pesma”, “Opomena”, “Tražim pomilovanje” i “Spomen na ustanak”.
Devojačka molba – analiza pesme
“Devojačka molba” je jedna od najpoznatijih pesama Desanke Maksimović. Spada u njen opus ljubavnih pesama i govori o mladenačkoj ljubavnoj čežnji. Ipak, iako je to jako emotivna tema, pesnikinja o njoj ne govori sa velikom strasti, već mirno i staloženo. Ali to ne znači da pesmi nedostaje osećanja, stvar je u tome što su ona usmerena na osećaj duboke, iskrene i prave ljubavi, a ne samo površne privlačnosti i eksplozivne strasti koja brzo plane, ali se brzo i ugasi. Skromnost, poštovanje, upornost i osećajnost vide se ne samo u tekstu, nego i u samom izrazu pesme.
Ono što je karakteristično za ljubav koju opisuje Desanka Maksimović je želja da ona bude priznata i odigrana po pravilima, što je zapravo poprilično drugačije od stava koji se inače izlaže u ljubavnim pesmama. Za ljubav se često govori da mora prkositi pravilima, ići protiv celoga sveta, probijati zidove i jedno takva može da bude prava. Pesnikinja dokazuje da to ne mora da bude tako. Ali, iako ona želi pravičnu ljubav, ne znači da neće ništa poduzeti kako bi je dobila. Svoju želju da je dobije potvrđuje time što čini sve što može da bi joj se ona ostvarila, ali čini to unutar društvenih normi. Zbog toga je njena molitva vrlo racionalna, ali i iskrena. Nada se da će upravo zbog toga dobiti ono o čemu sanja.
Pesma je podeljena na tri tematske celine, od kojih svaka sadrži tri strofe i jedan završni stih. Završni stih obuhvaća celokupnu tematiku pesme, jer izražava molbu koja je ujedno i glavni motiv pesme. Molba je upućena njenoj majci, što ponovo potvrđuje koliko u svojoj ljubavi pesnikinja želi da ostane pravedna i iskrena. Tako je svaka tematska celina sastavljena od distiha i katrena, s time da je kraj prve celine tercina, kraj druge celine je kvintin, a kraj treće celine katren.
Svaki distih u pesmi započinje molbom “Dopusti majko…”. To je ujedno i početak pesme. Izražava nevinost zaljubljene osobe, kojoj i najmanja stvar od onoga kojeg voli znači veliku radost. Prvi motiv koji se spominje u ovom kontekstu je osmeh onoga koga voli. U istoj strofi stoji i motiv prozora, koji je simbol otvaranja prema svetu, odnosno javnog iznošenja ljubavnih osećaja i namera.
U drugoj strofi pesnikinja govori o osjećajima osobe koju voli. Ljubav prema njemu je obostrana jer i ona ima romantična osećanja prema njoj. Na motivu osmeha gradi se simbolika te nevine, ali duboke ljubavi. Osmeh je potvrda da obje strane osećaju isto i poticanje da se međusobno zavođenje nastavi. Na motivima zvezda gradi se simbol želje i nade koja je jednako snažna, ali i pomalo nedostižna. Motiv „belog rupca“ simbol je nevinosti, što je najbolji prikaz i ove ljubavi i osećanja lirskog subjekta.
Osim zvezda, u pjesmi se javlja i nebeski motiv “mesec”. Iako je bled, još uvek može da pretvori noć u dan. Ovo simbolizuje ljubav koja može da osvetli život čak i dok je jako mala. Ponavlja se motiv belog rupca, koji pozdravlja njenog dragog, odnosno njihovu nevinu ljubav. Zatim se pojavljuje i motiv smrti. Kao i kod svih ljubavnih pesama, naglašava se da je i smrt bolja od neostvarenja ljubavi. Bez nje, ne samo da ne vredi živeti, nego je živeti i nepodnošljivo!
U poslednjoj strofi trećeg ciklusa izražava se metafora koja govori koliko je ljubav lirskog subjekta velika. Ona je tako značajna da su i ptice napustile svoj dom, samo da dođu i svedoče joj. Pesma završava monostihom “Dopusti, majko!”, koji je zapisan kao poslednja zamolba, nakon koje je majka ta koja ima moć da tu mladenačku ljubav podrži ili ugasi.
Desanka Maksimović biografija
Desanka Maksimović srpska je pjesnikinja rođena 1898. godine. Njezino stvaralaštvo trajalo je punih sedamdeset godina. Njezine prve objavljene pjesme izašle su u časopisu “Misao” daleke 1920. godine. Objavila je u svom stvaralaštvu čak četrdeset knjiga proze, poezije i putopisa.
Za cijelo vrijeme svoga književnog stvaralaštva, ona je u prvom redu bila pjesnik koji je pjevao o svom domu, o ljubavi i intimi te, a objavila je i velik broj pjesama za djecu.
Najviše se istakla po socijalnoj, ljubavnoj i rodoljubnoj poeziji i to skrivenih i tihih emocija. Njezine pjesme u bogate osjećajima nade, ushićenja, ljubavi, čežnje, patnje i tajne.
Desanka je pjesnikinja koja je pisala cijeli svoj životni vijek. Pisala je poeziju, prozu i putopise. Najviše uspjeha kod čitatelja je ostvarila poezijom razne tematike: socijalne, ljubavne i rodoljubne.
Desanka svoje čitatelje i svakog čitatelja posebno doživljava kao osobnog prijatelja koji čita o njenoj intimi, ljubavi, strahovima, željama, nadanjima.
Ta veza koju ona osjeća s čitateljem je veoma duboka i intimna, ona svoje najdublje tajne dijeli s čitateljem. Njene riječi i osjećaji izraženi kroz stihove su iskreni i to je najveća ljepota u njenom pisanju.
Njezina najpoznatija djela su: “Zeleni vitez”, “Govori tiho”, “Pamtiću sve”, “Zovina svirala”, “Otadžbino, tu sam”, “Miris zemlje”, “Praznici putovanja” i mnoge druge.
Umrla je 1933. godine.
Autor: V.B.
Komentariši