Petar Kočić je svoje najpopularnije djelo “Jazavac pred sudom” napisao u vrijeme svojih studentskih dana u Beču. Kao što je poznato, David Štrbac je u stvarnom životu postojao, te je navodno u stvarnom životu isti onakav kako ga Kočić opisuje. Ni događaj s jazavacem nije izmišljen, jer je David donio jazavca u sud i tužio ga za štetu nanesenu kukuruzima.
Kratak sadržaj
David, malen i nizak, a lagan kao perce. Lijeva noga mu je malo kraća od desne, te se doslovno gega kad se kreće. Sijedi starac preko pedeset godina, umije plakati kao dijete, oponašati pijetla i zato ga pomlađe žene ruže. Tako srljavi David dolazi na sud s Jazavcem kojeg želi tužiti, jer mu je izjeo čitavu njivu kukuruza. Kreveljiće se baljezga mu “Jadna li ti i prežalosna majka tvoja”.
Ulazi u dvoranu i pozdravlja glavatog i velevlažnog carskog gospodina, ali odbija se rukovati s njim. Zatim David upita suca kako mu je familija. Sudac ignorira pitanje i upita ga za njegovo zdravlje na što mu David odgovori da je njegova vamilija fala Bogu dobro i svi su vala živi. Predstavi se sudu i reče im da se zove David Štrbac, dolazi iz sela Melina, okružlje Banja Luka, iz zemlje za koju misli da se zove Bosna. Zatim ih upozna s Jazavcem kojeg izvadi iz vreće i reče im da ga tuži jer mu je izio cijelu njivu kukuruza,a tuži ga i tužit će ga što se teže more.
On poznaje sud i zna da njihov car ima za svašto zakon i on s pravom može tužiti jazavca. Rasplače se i počne tući jazavca po njušci i nada se da će sud i zakon biti pravedni, te će zatvoriti jazavca ako bude pravde. Izvadi ga iz vreće i jazavac počne skakati po prostoriji dok mu David nabraja svakakve ružne riječi, a sudac ga upita zašto jazavca nije ubio na njivi. David na to odgovori da bi ga ubio da je budalast i da ne poznaje zakon, ali poznaje zakon i nije mogao to napraviti.
Prije par godina je ubio jednog jazavca na njivi, brata od jazvca lopova, jer nije poznavao zakona. Za to je morao platiti kaznu, jer zakon brani jazavce i zasto je odlučio donijeti jazavca na sud da mu sude oni koji ga i brane. Plače zbog zemlje na kojoj je bio posađen kukuruz, a zemlja nije ni njegova, ni carska, ni spaiska, nego je zemlja od ovog prokletog lopova i bezakonika kojeg sad tuži.
Dok se sudac i David svađaju i prepiru, jazavac se deblja ko šokački pratar, te zato moli i preklinje da se što teže osudi. Moli carsku službu da mu skinu jazavca s vrata i govori im da će skočiti u Vrbas ako ga ne osude, jer ne smije ženi na oči. Žena mu je udovica, koje je kadra kad se raspali i carevinu zadrmati, jer je još mlada, a i prednji zubi joj još nisu popadali. Tri puta se udavala, a David je iz treće ruke dobio.
Govori glavatom gospodinu kako je napaka, zločesta, džandrljiva. Od popovske je loze pa je učena žena, pa kad krene carske paligrape nabrajati pamet mu stane. “Ali, ljuta je, da Bog milostivi Sačuva!” Mislio je i otjerat ženu, ali žao mu je jer nije vjenčana. Slađe mu je sa ženom koja nije udana, ali zaprijetila mu je da ako jazavca ne osude na vješala ili u Zenicu i ne donese li joj to napismeno, da joj ne dolazi na oči. Uspio ih je potkupiti i nagovoriti ih da osude jazavca, ali prije toga im je obećao da će reći sudu što je čuo od seljana.
Saznao je da se u terezijanskoj školi školuju djeca službenika cara, koja će kada odrastu drmati cijelom carevinom. Ali to je sudac znao i jazavac će biti optužen ako David pogodi pisarčićevo ime. Ali David zna da po zakonu sud mora osuditi jazavca i pogodio on ili ne pogodio, jazavac po pravdi mora biti osuđen. David pogodi piščevo ime i sud odluči presuditi, ali moraju znati sve informacije o jazavcu.
Jazavac je ateist, oženjen je, ima djecu i žive na njivi koja se zove Ni Davidova ni carska ni spaiska. Jazavac ima godina, koliko dugo sudac na sudu sudi. Ima 22 godine, a to zna zato jer dira u tuđu sirotinju, pa misli da je za sudskog zemana rođen. Ime mu je Jolpaz Davidov.
Slavni sud u jazavčevo ime osuđuje Jolpaza Davidova, stara dvadeset i dvije godine, oženjena, iz sela Meline, kotara Banje Luke, zemlje Bosne i na dvadeset godina teške tamnice u Zenici. David je dobio iz carske blagajne novac za počinjenu štetu od strane jazavca. Zahvalio se premilostivoj Zemljanoj vladi i slavnom sudu. Pozdravi jazu, gospodina suca i pisarčića vuzlatog, te napusti sudnicu.
Književni rod: drama
Književna vrsta: satira
Analiza likova
David Štrbac je glavni lik satire koju je napisao Petar Kočić. Siromašan i naivan seljak koji tuži jazavca, a zapravo kritikuje sudstvo i osuđuje okupatore koji ne provode svoje zakone. Stvara otpor prema onomu što ugrožava i ponižava čovjeka i ne da mu da napreduje. U isto vrijeme je budala i pametan čovjek.
Petar Kočić biografija
Petar Kočić rođen je 29. juna 1877. godine u Banja Luci, a umro je 27. augusta 1916. godine u Beogradu.
Osnovnu školu je završio u manistru Gomionica. Srednju školu je počeo pohađati u Sarajevu a završio u Beogradu nakon čega je otišao u Beč da studira filozofiju. 1904. se vratio u Beograd, a na kratko je bio učitelj i u Skoplju.
Bilo mu je dve godine kad je izgubio majku. Njegov otac, sveštenik Jovan, iz duboke žalosti napustio je kuću, djecu i otišao u manastir Gomionicu i postao monah Gerasim.
Prva zbirka njegovih pripovjetki pod naslovom “S planine i ispod planine” pojavila se u Sremskim Karlovcima 1902. godine. Ovom zbirkom u srpsku kniževnost ušao je pisac “od talenta, od stvanog i originalnog talenta”. Dve godine kasnije pojavljuje se druga zbirka koju Kočić posvećuje “uspomeni genija Đure Jakšića”, a najznačajnija novina ove zbirke je poznata satirična aktovka “Jazavac pred sudom”.
U svojoj Bosni razvija široku političku i kulturnu aktivnost zbog čega su ga okupacione vlasti gonile. Tako je bio protjeran iz Sarajeva. Odlazi u Banja Luku i u svojoj Krajini pokreće list “Otadžbina” sa namjerom da oko sebe okupi sve svjesne borce.
Od oktobra 1907. do 1909. godine Kočić s manjim prekidima tamnuje po raznim austrijskim robijašnicama.
Autor: A.N.
Komentariši