Preobrazba

“Preobrazba” je uz “Proces” jedno od najpoznatijih Kafkinih djela. Pripovijetka “Preobrazba” napisana je 1912. godine, a 1915. prvi put izdana u Leipzigu.

Analiza djela

Priča je to koja pripada ekspresionističko-nadrealističkoj književnoj struji, koju je Kafka do te mjere personalizirao da se u kasnijoj teoriji književnosti spominje “kafkijanski ugođaj”.

“Preobrazba” počinje in medias res, bez prevelikog objašnjavanja zašto se Gregor Samsa, protagonist pripovijetke, pretvorio u kukca. Njegova fizička transformacija sugerira i unutarnju transformaciju prilagodbom na nove uvjete života.

Preobrazba koju je Gregor doživio odraz je njegovog otuđenja od svijeta, onog vanjskog, zatim obitelji i na kraju od samoga sebe. Kroz cijelu pripovijetku protežu se razni sukobi unutar obitelji, strah, mučnost življenja, egzistencijalne borbe, osamljenost i otuđenje. To djelo svrstava ponajviše u ekspresionizam, dok se ispreplitanje stvarnosti i nadrealne preobrazbe u kukca svrstavaju u red nadrealizma.

Književni elementi

Književna vrsta: pripovijetka

Mjesto radnje: stan obitelji Samsa

Vrijeme radnje: nije jasno, ali je pretpostavka da se radi o početku 20. stoljeća

Tema: preobražaj čovjeka u insekta

Ideja: prikaz netolerancije u društvu, prema svemu što nije uobičajeno

Kratak sadržaj

Pripovijetka “Preobrazba” govori nam o priči Gregora Samse. On je vrijedan trgovački putnik koji se brine o opstanku svoje obitelji. Radnja pripovijetke smještena je u dom obitelji Samsa koja broji četiri članova.

Gregor Samsa, glavni lik pripovijetke, jednoga se jutra probudi preobražen u velikog crnog kukca. Misleći da sanja odluči se još malo zadržati u krevetu iako je svjestan da mu to može donijeti velike neprilike na poslu pošto će kasniti.

Njegovi ukućani već su se dosta zabrinuli za njega te su počeli kucati mu na vrata. Gregor je za to vrijeme u polusnu razmišljao o svom poslu koji mu se već pomalo gadio, o putovanjima koja su ga iscrpljivala te na kraju o tome kako nije bio u mogućnosti zamijeniti posao jer je imao još mnogo obiteljskih dugova koje je morao riješiti.

Tada je bacio pogled na budilicu i shvatio je da je propustio vlak, a da sljedeći dolazi za 15 minuta. Ponovo pokušava ustati iz kreveta, ali sprečava ga nezgrapno tijelo kukca te brojne nožice. One se nekontrolirano pomiču i tako onemogućuju Gregoru da ustane. Majka ga zove da se ustane, a on joj uzvraća bolnim ciktanjem, glasajući se neljudski, poput životinje.

Ukućani se sve više brinu zbog Gregora, a jednako zabrinut je i on jer nikako ne može ustati iz kreveta. Malo nakon toga u njihov dom dolazi i prokurist s Gregorova posla zahtijevajući objašnjenje zašto Gregor kasni. Prokurist se pridruži Gregorovoj obitelji te svi zajedno krenu lupati po vratima njegove sobe, nadajući da će tako otvoriti vrata.

Gregor odluči kako se mora dokopati vrata te ih otvoriti, iako se bojao reakcije ukućana i prokurista na svoj novi izgled. Tada se bacio nadljudskim naporom iz kreveta te je čeljustima otključao vrata.

Reakcije na Gregorov novi izgled su strašne, kako je Gregor i očekivao. Majka je pala u nesvijest, srušeći se ocu u naručje, a prokurist je pobjegao glavom bez obzira. Gregor je odlučio kako mora što prije sustići prokurista kako bi mu objasnio da on i dalje želi raditi, no Gregorov otac, misleći da će ih odvratni crni kukac napasti, tjera Gregora štapom nazad u sobu. Jedva se uzmaknuo pred očevim štapom, a malo se čak i ozlijedio. U sobi ga hvata omamljenost te utone u san, težak i dubok poput nesvjestice. Probudio se tek kasno predvečer.

Kada je konačno otvorio oči, osjetio je neutaživu glad. Pogled mu je zastao u kutku sobe gdje su mu ukućani ostavili ljudsku hranu kako bi pojeo nešto kada se probudi. No, Gregor je sada osjećao odbojnost prema ljudskoj hrani, ne želeći je jesti. Njemu je bila potrebna hrana koju su jeli crni kukci.

Kako sve više pada mrak tako raste i Gregovora tjeskoba. Zavlači se pod kanape i razmišlja o tome kako će ublažiti šok koji je postigao zbog svog novog izgleda. Njegov zaključak je bio da bi bilo najbolje da mirno podnosi sve događaje i tako umiri obitelj koja je trpjela zbog njegovog preobražaja.

Od svih ukućana najveće razumijevanje dobio je od sestre. Ona ulazi stalno u njegovu sobu i donosi mu razne vrste hrane, shvaćajući da sada više ne može jesti uobičajenu ljudsku hranu. Sestra mu je odlučila pomoći i pospremiti mu sobu, dok se on smjestio ispod kanapea i zaklonio se plahtom. Iako Gregor više ne nalikuje čovjeku, a ne može niti govoriti, on i dalje ima ljudski um i ljudsku dušu. Sve razumije i čuje.

Tako prolazi vrijeme i Gregor prati što se događa u njegovoj kući. Saznaje iz razgovora da se obitelj snašla nakon njegovog preobražaja, da je otac imao malu ušteđevinu i da se odlučio ponovo zaposliti.

Sestra je odlučila kako bi bilo dobro da Gregoru isprazne sobu kako bi se mogao što lakše kretati. Gregor je užasnut tom spoznajom. Ne može vjerovati kako će mu oduzeti njegove osobne stvari, jedino što ga je još povezivalo s ljudskom prošlošću. Nitko ga ne traži za mišljenje jer on ionako ne može govoriti.

Gregor je odlučio svoje neslaganje sa situacijom iznijeti na način da je počeo mahnito pretrčavati svoju sobu kako su mu odnosili stvari.

U taj čas nailazi majka, od koje se do sada uspješno skrivao kako je ne bi povrijedio, i pada u nesvijest. Gregorovo otac, misleći da joj je Gregor učinio nešto nažao, gađa ga jabukom koja mu se zabija duboko u tijelo te mu tako otvara ranu.

Obitelj odluči Gregoru ostaviti bar jednu mogućnost kako bi se i dalje osjećao njezinim članom pa uvečer odluče ostaviti otvorena vrata njegove sobe kako bi on mogao pratiti što se događa u dnevnoj sobi kada se obitelj okupi na kraju dana. Kako vrijeme prolazi, članovi Gregorove obitelji sve ga se manje boje, ali i sve ga manje doživljavaju, uopće ne mareći za njega.

Otac je počeo ponovo raditi pa kako je obitelji bila potrebna dvorkinja odlučili su zaposliti jednu. Novopridošla žena je odmah prihvatila Gregorovo postojanje, ali se vrlo grubo i otresito ponašala prema njemu, vrijeđajući ga prilikom čišćenja njegove sobe.

Sestra ga i dalje dvori, donoseći mu hranu, ali sve joj se manje da otklanjati ostatke kojih ima sve više jer Gregor jede sve manje i postaje slabiji. Gregorova soba postala je odlagalište nepotrebnih i starih stvari, a vrata njegove sobe sve su češće zatvorena, čak i navečer. Razlog tomu je dolazak podstanara jer obitelj je zbog sve lošije financijske situacije morala dati jednu sobu u najam. Tako su Gregora morali skrivati kako ih njegov izgled ne bi prestrašio.

Jedne večeri cijela obitelj i podstanari okupljaju se u dnevnoj sobi da bi slušali Gregorovu sestru kako svira violinu. Pošto su slučajno te večeri vrata Gregorove sobe ostala otvorena, Gregor je osjetio kako nitko iz obitelji ne mari za sestrin trud i umijeće sviranje te joj je odlučio dati podršku. U tom trenutku dopuzao je van iskazao divljenje prema sestrinom sviranju.

Tada su ga ugledali podstanari i užasnuti zbog njegove pojave zaprijetili su kako će im dati otkaz i tužiti ih jer je kuća očito prljava i neuredna.

Taj događaj bio je ključan za Gregorovu obitelj. Sestra koju je jako volio i zbog koje se cijela situacija i dogodila, izjasnila se kako je najbolje da ga se riješe. Kada je Gregor čuo što obitelj planira, bio je potpuno slomljen. Otpuzao je u svoju sobu sa spoznajom kako ga je cijela obitelj odbacila. Kada je ušao u sobu, za njim je netko okrenuo ključ i zaključao vrata. Sve to Gregora je potpuno slomilo te iscrpljen umire.

Sljedećeg jutra pronalazi ga dvorkinja te ga baca u smeće. Kada je obitelj čula da je Gregor mrtav, osjetili su olakšanje. Odlučili su poći na izlet i svi zajedno provesti lijep i sunčan dan proljetni dan.

Analiza likova

Likovi: Gregor Samsa, otac, majka, sestra, prokurist, dvorkinja, podstanari

Gregor Samsa – glavni je lik pripovijetke. On je oličenje malograđanske prosječnosti. Radi kao trgovački putnik, primanja su mu jako skromna i niska. Ipak on se brine za cijelu obitelj, kako bi sve imali i kako bi mogli otplatiti dugove. Za uzvrat ne očekuje ništa. Njegove radne sposobnosti su prosječne, a umara ga posao koji ga ne ispunjava i stega koja mu je nametnuta od nadređenih. Kada se događa njegova preobrazba, ne misli na sebe već na svoju obitelj, kakve će im probleme i neugodnosti stvoriti te koja će biti njihova reakcija na to da je on postao veliki crni kukac. Nije dovodio u pitanje suosjećanje svoje obitelji i svoju sudbinu, misleći da će se oni, nakon početnog šoka, i dalje brinuti za njega i pružiti mu utjehu i ljubav. Opravdava obitelj smatrajući da im treba vremena kako bi se prilagodili njegovom novom izgledu. Nudi suosjećanje i utjehu sestri, iako je sve to on sam najviše trebao, a to je ključan događaj zbog kojeg će ga obitelj odbaciti. Na kraju umire u tuzi i boli.

Franz Kafka

Franz Kafka židovski je pisac koji je ostavio traga u književnosti osebujnim načinom pisanja i zanimljivim te pomalo mračnim temama. O Franzu se puno pisalo, pa su tako proizašle mnoge teorije o njegovom psihičkom stanju.

Od toga se ništa nije dokazalo nego su sve bile pretpostavke do trenutka kada je pokušao počiniti samoubojstvo, što je bio dokaz određene psihičke nestabilnosti.

Franz Kafka rođen je u Pragu 3. srpnja 1883. godine. Odrastanje u sjeni oca na njega će ostaviti veliki trag. Rođen je bogatoj obitelji u kojoj je dominirao otac, Herman Kafka kojeg je Stanley Corngold opisao kao dominantnu osobu s odličnim poznavanjem ljudske prirode.

Od 1889. do 1893 Kafka se školovao u Njemačkoj školi za dječake, a nakon završetka osnovne škole upisao je gimnaziju da bi se potom zaputio na Fakultet kako bi studirao kemiju.

Nakon kemije prebacuje se na njemačku književnost i povijest, da bi nakon toga upisao pravo. Za život je zarađivao radeći kao pravnik, iako je cijelo vrijeme htio biti pisac. Unatoč tome što je radio Kafka je bio materijalno osiguran zahvaljujući svom ocu.

Opisan je kao osoba kojeg je vječno mučila požuda, a poznato je kako je tijekom života često posjećivao bordele. Od dužih veza imao je jednu s Felice Bauer s kojom se povremeno viđao i najviše komunicirao preko pisama. S njom je bio dva puta zaručen. Druge zaruke prekinuo je 1917. godine kada ga je pogodila teška bolest tuberkuloza.

Godine 1920. zaručio se s Julie Wohryzek, siromašnom sobaricom iz hotela, a dok je bio zaručen s Felice, varao ju je s Margarethe, prijateljicom od Felice koja je živjela u Berlinu i koja je poput njega bila Židovka.

Neko vrijeme se govorilo kako je Kafka imao dijete s Margarethe za koje on nije znao, a koje umrlo brzo nakon rođenja, dok drugi tvrde kako to nije istina. Iako se nikada nije ženio Kafka je cijenio instituciju braka i obitelji.

Kafkino stvaralaštvo prošlo je u znaku pripovijetki, aforizama, romana i pisama, a sve ih je povezivalo duhovno jedinstvo. Unatoč tome što je djelovao pod dojmom romantizma, europske tradicije kakvu su njegovali Goethe, Dostojevski i Falubert te židovskog heterodoksnog učenja, Franz je do danas ostao jedan od rijetkih autora koje se ne može svrstati ni u jedan od pravaca.

Njegova djela opisuju surovu i sivu stvarnost u kojoj su likovi uglavnom potlačeni u neprekidnoj borbi sa surovim birokratskim sustavom. To se najviše primijeti u djelima poput: “Amerika”, “Proces”, “Zamak” te “Preobražaj” kao najpoznatije djelo koje je napisao. Čitajući Kafkina djela može se osjetiti atmosfera u kojoj su likovi pomalo izgubljeni te u nemogućnosti da komuniciraju sa svima ostalima.

Zahvaljujući uspješnosti napuštanja religioznih shvaćanja i okrećući se filozofiji Kafka je postao jedan od najpoznatijih duhovnih pisaca 20. stoljeća.

Za njegova života objavljene su dvije zbirke pripovjedaka, a ponešto i u časopisima. Za vrijeme njegovog života objavljene su pripovijetke “Promatranje”, “Seoski liječnik”, “Ložač”, “Preobrazba” i “Osuda”.

Većinu svojih djela oporučno je namijenio za spaljivanje, ali je izvršitelj oporuke, književnik Max Brod odbio to učiniti. Radi se o “Procesu”, “Zamku” i “Americi”.

Tuberkuloza od koje je obolio 1917. godine pogoršala se 1924. godine nakon čega se morao vratiti u Prag gdje se za njega brinula sestra Ottla. Umro je od tuberkuloze, 3. lipnja 1924. godine u Beču. Godine 1931. izašle su pripovijetke “Pri gradnji kineskog zida”.

Franz Kafka bio je poznati književnik i jedan od najznačajnijih autora suvremene svjetske literature i suvremenog romana. O tome svjedoči opširna literatura te da se svi romanopisci koji su došli iza njega, pozivaju na njegova djela kao na početak moderne pripovjedačke proze.

Autor: M.L.