• BA
  • DE
  • EN
  • HR
  • IT
  • RS
  • SI

Moja Lektira

Školske lektire

  • Naslovna
  • Po abecedi
  • Po razredima
  • Autori
Prepričane lektire na srpskom >>

Verujem

Autor: Desanka Maksimović

Desanka Maksimović zasigurno je jedna od najznačajnijih pesnikinja srpske književnosti. Osim poezijom, bavila se i pisanjem proze za odrasle i decu. Tokom života objavila je preko pedeset knjiga, koje uključuju i zbirke pesama, zbirke pripovetki, putopise , romane i prozu za decu i mlade. Ipak, unatoč plodnom stvaralačkom životu, ostala je najpoznatija po svojim pesmama. Iako se naoko čine razigrane, devojačke, one su zapravo i duboko osećajne, karakteristične po njenom lirskom izrazu.

Lirski izraz Desanke Maksimović odlikuje se jednostavnim, ali strogo određenim formama, koje ipak uspevaju da iznesu iskrenost i jasnoću stihova. Ovako čitaoc ima priliku da nesputano prodre u samu bit njene poezije, kojom se otvara sa iskrenošću i nepokolebljivošću. U svojim pesmama, pesnikinja iznosi svoj stav prema svetu koji je neočekivano pozitivan i iskren te iskazuje ništa drugo nego dobrotu. Stoga su i teme ovih pesama pre svega iznošenje iskrenih ljubavnih osećanja, prikazivanje nepravdi i nastojanje da se one isprave te političke teme, u kojima želi da postigne to isto. Čitaoci mogu da se poistovete sa svim njenim pesmama, pogotovo onim ljubavnim, jer svi prolazimo kroz slična stanja ne samo u osećajnom, nego i društvenom smislu.

Ideje koje je poezija Desanke Maksimović iskazivala uvek su se ticale slobode, odanosti, hrabrosti i dobrote. Glavna zadaća ovih pesama uvek je bila ukazati na dobrotu, plemenitost, ponos prema onome što imamo i jesmo, ali i otvorenost prema onome što je različito od našeg, kao što su to druge vere, druge kulture, ubeđenja i stavovi. Desanka je prihvaćanje tuđih mana i slabosti podržavala najprije isticanjem svojih slabosti i mana. Ipak to nije činila kako bi se samoosuđivala ili kažnjavala, već kako bi svojim primerom pokazala da smo svi ljudi, nesavršeni i grešni, ali sposobni da se poboljšamo i popravimo te time dosegnemo bolju verziju sebe.

Jedna od najboljih dijela Desanke Maksimović je njena zbirka pesama “Tražim pomilovanje”, a najpoznatije pesme su joj “Devojačka molba”, “Selice”, “Strepnja”, “Predosećanje”, “Prolećna pesma”, “Opomena”, “Tražim pomilovanje” i “Spomen na ustanak”.

Verujem – analiza pesme

“Verujem” je misaono refleksivna pesma Desanke Makismović u kojoj se autorka osvrće na svoja lična ubeđenja o svetu i životu. Za razliku od većine njenih pesama, koje u sebi uvek imaju nešto sumorne atmosfere, ova je posve vedra, pozitivna, puna nade i lepih osećanja, a da pritom nije ni malo naivna. Pesma se sastoji od dve strofe. Prva je uvodna, napisana u formi distiha, a drugu čine 17 stihova, izbrojanih kao rečenice od kojih svaka počinje sa reči “verujem”. Stihovi nalikuju rečenicama, odnosno proznom obliku pisanja, jer su napisani bez rime, nejednakih duljina, odvojenih motiva i gotovo nemaju elemente koji bi ih povezivali sa lirskim djelom. Ipak, ovako sakupljeni, stihovi imaju zajedničku temu i ideju – iskazati ubeđenja lirskog subjekta, iskazana stilskim figurama i lepim pesničkim slikama, na veoma poetičan način. Dakle, iako strukturalno delo ne nalikuje na tipičnu pesmu, sadržajno ona to definitivno jeste.

Pesma započinje stihovima:

Stala sam poslednji put pred staru slikovnicu
I ispovedila se šapatom:

Ovaj uvod odlično je najavljivanje “ispovedi” koja će uslediti. Ispoljavanje svojih verovanja doista zvuči kao vrsta ispovedi, jer je nepokolebljivo, jasno, intimno, vrlo lično za autorku, ali i čitatelja. Ta nepokolebljivost ne vidi se samo u sadržaju, nego i u formi, za koju smo već pomenuli da je netipična za lirsku pesmu. Ali ta netipičnost daje joj posebnu draž. Čini je nesvakidašnjom, jasnom, gotovo pa ekspresivnom. Stihovi kao da su napisani u dahu, ali opet itekako promišljeni.

Pa tako lirski subjekat kaže da veruje u proleća ljubavi i njegove bujice. To je prekrasna metafora koja označava početke ljubavi, odnosno zaljubljenost dok je još velika, moćna, topla i puna mogućnosti. Motiv “bujica” simbol je osjećaja, odnosno njihove snage. Zaljubljenost se i inače u književnosti smatra veoma moćnom, jer zaljubljeni ljudi spremni su učiniti što god treba za one koje vole. Sledeći stih kaže da lirski subjekat veruje u “nebesa lepote”. To je hiperbola koja vrlo jasno opisuje sve ono magično i lepo što nas okružuje, bez obzira koliko malo i možda na prvu – beznačajno – izgledalo. Na ovu misao nadovezuje se sledeći stih “Verujem u dušu duge, praskozorja i sutona”. Jasno je da ovi motivi, osim što predstavljaju nešto nebesko, grandiozno, nešto van čovekova uticaja i dosega, a opet nešto što može da vidi i oseti, predstavljaju i lepotu boja. Duga, suton i praskozorje odlikuju se snažnim, impresivnim bojama. Sve troje delo je prirode, nešto svakodnevno, a opet toliko lepo da može da nas ostavi bez daha.

Nakon motiva iz prirode, pesnikinja se okreće motivima koji se vezuju uz misaonost. Kaže da veruje i “antene što ih nosi u snovima”. Ova metafora označava ljudsku duhovnu povezanost sa svetom, svemirom, svime što nas okružuje. Mnogi veruju da samo upravo u snovima posebno povezani s duhovnom stranom, ako ništa, u snovima nam je um slobodan i mnogi dobiju ideje upravo tada. Motiv “antene” može se odnositi upravo na to – povezanost autorke sa duhovnim dijelom sebe, koja je najjača dok sanja. To potvrđuju i sledeća dva stiha:

Verujem u slutnje, strepnje i nagoveštaje,
Verujem u prizvuke

Pesnikinja je definitivno povezana sa svojom duhovnom stranom i veruje da je ovaj svet više od onoga što vidimo i osetimo sa pet telesnih čula. Ona veruje i u ono što oseti svojim šestim čulom, a što se odnosi na onozemaljsko ili, bolje rečeno, duhovno. Pesnikinja navodi da veruje i u one stvari koje mogu da se smatraju negativnima, kao što je bol ili naivno srce. Ali ona shvaća da bez boli nema i radosti, pa i nju prihvaća. Također, ističe da je radije emotivna i naivna, čak i ako je to povredi, nego da je tvrdi, bezosećajna i bez tuge i bez sreće:

Verujem u bolove koji se zorama leče,
Verujem u srca koja može sve raniti

Atmosfera uzvišene naivnost nastavlja se i u daljnjim stihovima:

Verujem u radost praštanja
Verujem u bezazlenost ljudi, zmija i zveri,
Verujem u nevinost prvih grehova

Sve ono što ljudi lako osuđuju, što smatraju opasnim, lirski subjekat prihvaća, prigrli i vidi lepim. To se više ne može ni nazvati naivnošću, nego uzvišenošću. Ona vidi lepotu u stvarima koje se lako osuđuju. Ne podliježe kolektivnom mišljenju, nego stvara sopstveno.

U poslednjim stihovima, pesničke slike autorka gradi oko vode:

Verujem u nepovratnost i rastanke kraj vode,
Verujem u reku zaborava i njenu beskonačnost

Voda, pogotovo reka, uvek su bili simboli prolaznosti, ali i sapiranja starih grehova i otvaranja mogućnosti za nove, čiste početke. Upravo o tome govori i ovi stihovi. Pesnikinja veruje u “rastanke kraj vode”, što se može protumačiti i metaforički i doslovno. Sastanci ljubavnika ili prijatelja doista se često odvijaju pored voda, jer oko njih su često i šetnice. Ipak, rastanak kraj vode može značiti i nečiji definitivni odlazak. Odlazak staroga u nepovrat, što ostavlja mjesta za dolazak nečeg novog.

Isto tumačenje ima i motiv “reke zaborava”. Ako reka nešto odnese, to se više nikada ne vraća. Tako je i rekla zaborava konačno otpuštanje i zaboravljanje nečega što više neće imati nikakvog uticaja na naše živote. U tome je njegova beskonačnost.

Desanka Maksimović biografija

Desanka Maksimović srpska je pjesnikinja rođena 1898. godine. Njezino stvaralaštvo trajalo je punih sedamdeset godina. Njezine prve objavljene pjesme izašle su u časopisu “Misao” daleke 1920. godine. Objavila je u svom stvaralaštvu čak četrdeset knjiga proze, poezije i putopisa.

Za cijelo vrijeme svoga književnog stvaralaštva, ona je u prvom redu bila pjesnik koji je pjevao o svom domu, o ljubavi i intimi te, a objavila je i velik broj pjesama za djecu.

Najviše se istakla po socijalnoj, ljubavnoj i rodoljubnoj poeziji i to skrivenih i tihih emocija. Njezine pjesme u bogate osjećajima nade, ushićenja, ljubavi, čežnje, patnje i tajne.

Desanka je pjesnikinja koja je pisala cijeli svoj životni vijek. Pisala je poeziju, prozu i putopise. Najviše uspjeha kod čitatelja je ostvarila poezijom razne tematike: socijalne, ljubavne i rodoljubne.

Desanka svoje čitatelje i svakog čitatelja posebno doživljava kao osobnog prijatelja koji čita o njenoj intimi, ljubavi, strahovima, željama, nadanjima.

Ta veza koju ona osjeća s čitateljem je veoma duboka i intimna, ona svoje najdublje tajne dijeli s čitateljem. Njene riječi i osjećaji izraženi kroz stihove su iskreni i to je najveća ljepota u njenom pisanju.

Njezina najpoznatija djela su: “Zeleni vitez”, “Govori tiho”, “Pamtiću sve”, “Zovina svirala”, “Otadžbino, tu sam”, “Miris zemlje”, “Praznici putovanja” i mnoge druge.

Umrla je 1933. godine.

Autor: V.B.

Komentariši Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Top autori

Ahmet Hromadžić Aleksa Šantić Alija Hasagić Dubočanin Braća Grimm Branko Ćopić Charles Perrault Derviš Sušić Desanka Maksimović Dragan Kulidžan Edgar Allan Poe Erih Koš Ivica Vanja Rorić Ivo Andrić Jack London Jovan Dučić Mak Dizdar Musa Ćazim Ćatić Nasiha Kapidžić-Hadžić Nura Bazdulj Hubijar Stevan Bulajić Stjepan Čuić Šukrija Pandžo Velimir Milošević Vesna Parun Walt Whitman
Popis svih autora >>

Zadnje lektire

Saper 5

Dječji roman Saper 5 detaljno analiziran kroz analizu i određene aspekte romana, književne … [više]

Kraljević i prosjak

Kraljević i prosjak roman je engleskog pisca Marka Twaina, objavljen 1881. godine u Kanadi. … [više]

San o livadici

San o livadici je drama koju je napisala Nasiha Kapididžić-Hadžić. Napisana je 1974. godine. … [više]

Informacije

Moja Lektira je književni portal na kojem možete pronaći više od 250 lektira za osnovne i srednje škole.

Korisno

  • O nama
  • Naručite novu lektiru!

Lektire

  • Lektira po abecedi
  • Lektira po razredima
  • Autori

Mreža portala

  • Biografija.info
  • Poezija.hr
  • Poezija.info

Copyright © 2015.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava zadržana.

English | BiH | Deutschland | Hrvatska | Italia | Slovenija | Srbija