“Telegrafske basne” autora Gustava Krkleca maleni čitatelji posebno vole jer osim što su kratke – sastoje se od 4 stiha koja se često rimuju, nisu tipične basne. Naime, radi se o kratkim basnama kojima Krklec nije htio samo dijeliti poruku i moralizirati kao što se to obično radi u tipičnim basnama, već je prije svega htio na humorom protkan način doprijeti do djece uz usporedno ismijavanje nekih ljudskih mana.
“Telegrafske basne” Krklec je pisao za svoju kćer, one odišu vedrinom i humorom. Kasnije su objavljene pod imenom kakvim ih znamo i danas “Telegrafske basne”.
Krklec je pjesme nazvao prema uređaju za prenošenje poruka – telegrafu jer je htio da i njegove poruke putuju daleko i brzo. Iz tog razloga pjesme su i jasne i kratke. U njima je zadržan dijalog, a priča je svedena na minimum. Dočarao je i dramsku napetost. Poruka u nekim basnama ni nema, često je umjesto poruke prenio ironiju, šalu, humor ili poneki ljudski nedostatak.
Pouka basne vidi se već u naslovu svake pojedine basne, a autor je bio vrlo originalan pri izboru naslova. Tako odmah iz naslova možemo iščitati pouku djela – “Loše iskustvo”, “Gorka sudbina”, “Milo za drago” i druge.
Basne prenose poruke i uče nas kako biti bolji i kako se primjereno ponašati. Iz njih ćemo saznati koje su poželjne ljudske osobine i naučit ćemo ih prepoznati. Isto tako znat ćemo izbjeći one nepoželjne.
Basne su kratke i sažete, često i dinamične jer se u par stihova mora izreći cijela radnja i prenijeti poruku koju je autor htio da uočimo. Likovi su najčešće životinje, a to je jedan od razloga i zašto djeca vole basne. Mogu ih poistovjetiti sa svojim kućnim ljubimcima, a uz to izvući i poruku iz koje će nešto i naučiti.
Jezik basne je lako razumljiv i jednostavan, a time djeca lakše shvate i poruku koja je jedna od metoda odgoja.
Basna je kratka priča napisano u stihovima ili prozi, a glavni likovi su joj obično životinje koje imaju uvijek osobine ljudi. One predstavljaju različite ljude i njihove karaktere. Osim životinja, u basnama se pojavljuju likovi ljudi, pojave i stvari.
Svaka basna nosi određenu poruku. Autor nam želi porukom reći kako su neke osobine ljudi dobre, a neke nisu. Loše osobine autor opisuje kao nešto loše i ružno, s podrugljivim tonom, pritom im se ismijavajući. Najčešće su to lakomost, sebičnost, hvalisavost, zavidnost, lijenost i mnoge druge.
Basna je nastala u dalekoj prošlosti, a njezin točan začetak ne zna se ni danas. Pošto su ljudi u prošlosti živjeti u sinergiji sa životinjama logično je da se i životinje pojavljuju u basnama. Zavisno od vremena kada su nastale životinje su označavale vladare i građane pojavljujući se kroz likove lava ili pak lisice.
Pošto se ne zna kada je basna nastala, ne zna se niti domovina njezina nastanka Pretpostavlja se da je nastala u Indiji ili na Istočnom Mediteranu, a Grci su se posebno iskazali ovim kratkim pričama obogaćujući je motivima iz njihove prošlosti. Basna se kasnije proširila prvo u Rim pa nakon toga i u cijelu Europu.
Najpoznatiji i najstariji pisac basni je Ezop. Ovaj Grk živio je u 6. stoljeću prije Krista, a njegove basne postale su popularne kroz usmenu predaju. Smatra se da je napisao čak 426 basni.
Kratak sadržaj
Mudrolija
U basni “Mudrolija” jedna lija je liscu davala komplimente. Govorila mu je da je jako lijep. Pretpostavlja se da je nešto od njega htjela jer ljudi su često slatkorječivi kada nešto žele. Autor pretpostavlja da je ona od njega htjela da joj kupi novi rep.
Rima koja se pojavljuje u basni je unakrsna – abab što znači da se rimuje svaki drugi stih (veli-želi i lijep-rep).
Poruka djela: Lijepa djela i riječi ne očekuju nikada protuuslugu! Lija je smatrala da ako nešto želi dobiti, mora biti mudra kako bi to ostvarila. Lija je komplementirala liscu jer je znala da će mu to goditi i da će zauzvrat lakše dobiti novi rep. No, ipak, komplimente i lijepe riječi ostalima moramo uputiti i bez da od njih nešto želimo. Ako nam je do nekoga stalo, nećemo samo biti slatkorječivi kada očekujemo nešto zauzvrat.
Tema djela: mudrost. Lija je znala da želi li uspjeti u svojem naumu i imati novi rep, mora biti mudra.
Likovi: lija i lisac
Stara škola
Lisac se pokorio pred lavom govoreći mu da je on njegov sluga. Spustio je pred njim glavu i učinio bi za njega sve što je potrebno. No, kada s druge strane sretne zeca, zahtijeva od njega da bude ponizan prema njemu jer u ovom je slučaju on gazda! Lisac govori zecu da skine šešir kada ga sretne i da mu se ponizno pokori. Tako će mu izraziti poštovanje smatrajući da je on “iznad” zeca, da kao osoba vrijedi više od zeca.
Rima koja se pojavljuje u basni je parna aabb. Rimuju se riječi lavu-glavu i brazde-gazde.
Poruka djela: Iako postoje društvene norme kojih se moramo držati, svi su ljudi jednaki i prema svakome moramo nastupiti s poštovanjem. Čovjek nije više vrijedan ako je njegova ljestvica u društvu na višoj razini. Jednako poštovanje i dobru volju moramo iskazati i prema starijima i prema mlađima. Čovjek se cijeni zbog njegovih vrijednosti, a ne zna zbog toga koji mu je čin. Mudri lisac se odlučio pokoriti prema kralju životinja – lavu, no kada je sreo malenog zeca, odlučio je tražiti od njega da kada ga sretne iskaže poštovanje prema njemu tako što će skinuti šešir.
Tema djela: Svakoga trebamo poštivati i cijeniti bez obzira na to je li mlađi ili stariji, ima li bolju školu od nas i nezavisno je li muškarac i žena. Svi su ljudi jednako vrijedni!
Likovi: lisac, lac, zec
Loše iskustvo
Jedan stari medvjed je poželio jesti med pa se zagledao u košnicu da vidi je li ga ima. Razmišljao je o tome kako će se najesti finog, slatkog meda. No, ipak se u zadnji čas predomislio jer se na temelju lošeg iskustva iz prošlosti sjetio da bi ga mogle ubosti pčele!
Rima je parna aabb, rimuju se stihovi redom, a to su riječi gleda-meda i zgodu-bodu.
Poruka djela: Loše iskustvo koje nam se dogodilo nekada prije u životu moramo zaboraviti! Ono nas ne smije kočiti da idemo nazad. Iako je u ovom slučaju medvjed htio ukrasti pčelama med, u prvom planu nije krađa već loše iskustvo. Trebamo gledamo u budućnost i uvijek iznova pokušavati ostvariti svoje ciljeve. Jedan pad ne znači da ćemo uvijek pasti. Prava vrijednost je u pokušajima.
Tema djela: Loše iskustvo iz prošlosti ne smije nam pokvariti planove u budućnosti. Medvjed je bio oprezan kada se htio zasladiti medom jer se sjetio kako su ga u toj istoj situaciji izbole pčele.
Likovi: stari medvjed
Viši razlozi
Majmun je ulovio sina u krađi i upitao ga zašto krade voće koje nije njegovo. Sin ga je zatražio oprost, ali je i rekao da mu treba voća jer nema dovoljno vitamina. Sin je odmah osjetio da se mora opravdavati za svoj postupak jer je znao da ne smije krasti. Našao je opravdanje u nečemu u što bi malo tko povjerovao – u nedostatku vitamina.
Rima u basni je unakrsna abab, rimuje se svaki drugi stih i to riječi voće-oče, sina-vitamina.
Poruka djela: Ne smijemo krasti i lagati! Sin je bio ulovljen u krađi, a iako se ispričao ocu što je krao, osjetio je potrebu da se opravda za svoj postupak. Krasti se ne smije nikada i ne postoji niti jedno opravdanje koje bi krađu moglo opravdati pa čak niti neki viši razlozi.
Tema djela: krađa zbog viših razloga (nedostatka vitamina). Ova basna iznimno je šaljiva jer sinu nitko nije povjerovao da nema vitamina pa zato krade voće. Naučili smo da nikada ne smijemo krasti pa niti iz viših razloga jer uvijek ćemo biti ulovljeni.
Likovi: majmun i njegov sin
Opreke
Pčelica je krenula na put kako bi prikupljala med. S postelje ju je gledao trut koji nije radio ništa i još joj je ironično zaželio sretan put.
Rima je parna aabb, što znači da se vežu po dva stiha za redom. Vežu se riječi red-med i trut-put.
Poruka djela: Lijenost je ružan ljudski nedostatak! Pčelica je bila vrijedna i krenula je marljivo prikupljati med, a trutu to nije bilo ni na kraj pameti. On je radije ležao u postelji. Uvijek treba težiti tome da budemo marljivi i radišni jer trud i rad se uvijek isplate! Nitko ne voli lijenčine i zgubidane.
Tema djela: Marljiva i radišna pčelica u suprotnosti s lijenim i ironičnim trutom.
Likovi: pčelica, trut
Satelitska lastavica
U ovoj basni pisac nam dočarava prirodu. Jesen je stigla, a na telefonskoj žici stoji lastavica. Lastavicu upitaju što čeka i zašto je još tu jer zima je sve bliže. Zašto nije otputovala. A lastavica mirno odgovori kako čeka vizu.
Rima u ovoj basni je parna aabb, rimuju se riječi žica-lastavica i blizu-vizu.
Poruka djela: u ovoj basni pjesnik se htio našaliti s time što je netko zabadao nos i pitao lastavicu zašto nije otputovala u toplije krajeve. Ona se našalila vrativši mu istom mjerom, da nije mogla otputovati jer još uvijek čeku vizu.
Tema: zabadanje nosa u tuđe stvari često izaziva reakciju da dobijemo ironičan i šaljivi odgovor.
Likovi: lastavica i netko
Protekcija
Krave su se jadale kako su cijeli dan pasle kako bi imale travu za jesti, dok je s druge strane vol dobio hranu od gazde i nije se uopće morao truditi kako će doći do nje. Volovi su sve dobili na pladnju i krave su s razlogom bile uzrujane. Vol je u ovom slučaju iskoristio svoj položaj kako ništa ne bi morao raditi.
Rima u basni je parna abab, rimuju se riječi bola-vola i pasle-jasle.
Ova basna nam govori kako život ponekad nije pravedan. Postoje neki koji imaju protekcije u društvu i uvijek su iznad svih ostalih. Tome se uvijek treba pokušati oduprijeti jer samo tako može doći do promjena.
Tema djela: protekcija volova koji su iznad krava. Krave same moraju potražiti hranu kako bi se prehranile dok volovi ne moraju o tome razmišljati. Oni su zaštićeni samo zato što su muškog roda. Danas, su muškarci i žene ravnopravni, ali postoje razne druge protekcije nevezane uz spol koje treba također promijeniti.
Likovi: krave, vol
Kome zvoni
Miševi su htjeli nadmudriti mačka pa su ispleli tanke konce i za rep su mu zavezali zvono. Mislili su da će se tako riješiti mačka, ali nisu uspjeli. Nisu računali da će mačak razmrsiti konce i osloboditi se. Sada su bili u brizi da ih mačak ne ulovi i ne osveti im se. Nad glavom im je zvonilo smrtno zvono.
Rima je u ovoj basni zanimljiva. Naime ona je parna aabb, ali svaki drugi stih završava istom riječju. Rimuju se jednake riječi, konce-zvone i opet konce-zvonce.
Poruka djela: moramo biti dobri i nikada ne smijemo drugome činiti nesreću jer će nam se to često na kraju duplo vratiti i osvetiti. Miševi su mislili da su nadmudrili mačka i da su ga se riješili, ali nisu planirali da će se on osloboditi.
Tema djela: na kraju se nikada ne isplati biti zloban jer se priča obično preokrene. Ono što su miševi učinili mačku duplo im se vratilo. Jer sada će im se mačak vjerojatno osvetiti.
Likovi: miševi, mačak
Majmun i ogledalo
Majmun je pronašao ogledalo pa se odlučio pogledati da vidi kakav je. Kada se pogledao glasno je uzviknuo sam sebi da je krasan i da se tome nije nadao.
Rima u basni je parna aabb, rimuju se riječi ogledalo-malo, glasan-krasan.
Pisac se u ovoj basni htio našaliti time kako neki ljudi imaju visoko mišljenje o sebi i kako se sami hvale. Njihova hvalisavost samima sobom često nema mjere pa se čak hvale javno i na sav glas.
Tema djela: Majmunova hvalisavost samim sobom u ogledalo.
Likovi: majmun
Na smetlištu
Radnja ova basne događa se na smetlištu kako nam kaže i sam naslov. Pijetao je bio sav gizdav i svog prijatelja vrapca je upitao kako pjeva. Vrabac mu je odgovorio da pjeva divno, a na to je začepio uši. Vrabac nije htio povrijediti svog prijatelja pa mu je lagao.
Rima u basni je parna – aabb, rimuju se riječi struže-druže i duši-uši.
Poruka djela: Ponekad je laž opravdana. Ako ne želimo povrijediti nečije osjećaje možemo malo slagati. Pijetao je bio ponosan na svoje pjevanje i vrabac ga nije htio povrijediti i reći mu da pjeva loše.
Tema djela: pravo prijateljstvo ne poznaje granice. U ovom slučaju, vrabac je bio pravi prijatelj i lagao je pijetlu da lijepo pjeva jer ga nije htio povrijediti. Pravi prijatelji ponekad mogu izreći laž koja nikome neće štetiti.
Likovi: pijetao, vrabac
Rakovi koraci
Jedna sunčeva zraka se čudila kada je ugledala u potoku raka. Nije joj bilo jasno kako se rak može pomicati unazad. Zaključila je da su to neke vraške stvari.
Rima je parna, aabb. Rimuju se riječi zraka-raka i vraške-natraške.
Ova basna nema neku posebnu poruku, ona je zabavnog karaktera. Gustav Krklec mnoge je svoje basne napisao s ciljem da zabavi djecu i veliki broj njih nema poruku djela. Ovdje nam priča o tome kako se jedna sunčeva zraka zbunila ugledavši u potoku raka koji joj je izgledao kao da hoda unazad. Ova basna je zabavna i smiješna.
Tema djela: ponekad nam neke stvari djeluju onako kako to ustvari nisu. Ponekad se zbog toga zbunimo, ponekad nasmijemo, a nekad i rastužimo. U ovom slučaju sunčeva zraka je zaključila da su to vražja posla jer rak hoda unazad.
Likovi: sunčeva zraka, rak
Strašna sreća
Mala ribica se potužila raku da joj je rijeka pružila samo jedan život dok njezina sestra živi već drugi – u akvariju.
Rima je parna, aabb, rimuju se riječi tužila-pružila, stariju-akvariju.
Poruka djela: Nije zlato sve što sja! U ovom slučaju malena ribica je bila zavidna starijoj sestri na drukčijem životu, u akvariju i ona je samo htjela još jedan takav život. No, nije slutila da takav život ustvari nije sreća.
Tema djela: Ono što je nekome nesreća, drugome se možete činiti kao sreća. Malena ribica je bila tužna što ne može živjeti dva života kao njezina sestra – u rijeci i u akvariju. No, nije znala kakvi su uvjeti života za jednu ribicu u zatvorenom prostoru.
Likovi: mala ribica i rak
Žablja sjeta
Žabac je bio nezadovoljan životom, kukao je govoreći da je sit svega u životu. Navodeći nas da zaključimo da mu je svejedno hoće li vidjeti neprijatelja i hoće li ga on pojesti. No, kada je spazio čapljin kljun, brzo je pobjegao u prvi žbun!
Rima je parna aabb, rimuju se riječi rega-svega, kljun-žbun.
Poruka djela: ružno je stalno kukati i biti nezadovoljan svime u životu. Žabac je kukao i kukao da bi ga svi čuli, a kada ga je skoro pojela čaplja brzo je pobjegao.
Tema djela: neprestano kukanje jednog žapca.
Likovi: žabac, čaplja
Klepetuše
Dvije su rode cijeloga dana pričale i ništa nisu radile. Kada je pala večer, tada su počele kukati što su gladne. Naime, cijeloga dana nisu ništa ulovile za jest.
Rima je parna, aabb, rimuju se riječi rode-vode, padne-gladne.
Poruka djela: ne smijemo biti lijeni. Lijenost je jako ružna osobina. Rode su cijeloga dana bile lijene, ništa nisu radile, da bi navečer kukale kako su gladne.
Tema djela: lijenost dviju roda. One su radije cijeli dan pričale nego da se pobrinu za ulov hrane. Kada je pala noć, nisu imale što za jesti.
Likovi: dvije rode
Gade joj se žabe
Žena ždrala jednoga je dana progutala čak sedam žaba. Nakon toga je rekla ždralu kako joj se gade žabe!
Rima u basni je parna, aabb. Rimuju se riječi ždrala-progutala i stade-gade.
Poruka djela: Neumjerenost u jelu i piću nije lijepa. Žena ždrala se najela puno žaba, u toj mjeri da su joj se one zgadile. Tada je rekla ždralu kako joj se žabe gade.
Tema djela: nezasitnost u hrani žene ždrala. Kada je pojela čak sedam žaba zaključila je da joj se one gade!
Likovi: žena ždrala i ždral
Zečja škola
U jednoj šumi zec je okupio zečiće da bi im ispričao o opasnostima koje vladaju zbog vuka. No, nisu niti slutili da se u zasjedi nalazi sam vuk!
Rima je unakrsna, veže se svaki drugi stih – abab. Rimuju se riječi neke-zeke i zeka-čeka.
Poruka djela: uvijek moramo biti bar malo na oprezu. Pogotovo ako se nalazimo u blizini neprijatelja. Zečevi su usred šume pričali o vuku ne razmišljajući o tome da bi ih svakoga časa mogao pojesti. Za sve postoji vrijeme i mjesto!
Tema djela: zečja škola. Ponekad naučimo na teži način. Zečevi su se okupili da bi sve upoznali s neprijateljem vukom, ali nisu razmišljali o tome da su odabrali krivo mjesto. Stajali su usred šume i tako su bili vuku pred očima.
Likovi: zečevi i vuk
Zečja pamet
Kornjača se hvalila da ima oklop, a mali jež da ima bodlje. Na to im govori hrabri zec da u njegovom selu vrijedi da je uvijek bolje kada su noge brze!
Rima je parna, aabb. Rimuju se riječi hvali-mali, drže-brže.
Poruka djela: svatko ima neku osobinu koju može naglasiti. Nisu svi ljudi jednaki. I dok su se kornjača i jež hvalili, zec je bio mudar. Znao je da ga njegove brze noge mogu puno puta spasiti.
Tema djela: mudar zec. Dok su se ostale životinje hvalile na sav glas, on ih je poklopio kako ga uvijek mogu spasiti njegove brze noge.
Likovi: kornjača, jež, zec
Zašto žure
Zec je vidio u daljini kako motoristi žure. Pomislio je kako je razlog njihovoj jurnjavi sigurno to da ih jure lovci.
Rima je unakrsna, abab, rimuju se riječi izdaleka-zeka, žure-jure.
Ova basna ima zabavni karakter. Zec je pretpostavio da svi imaju problema s lovcima i da su oni jedina opasnost zato što je on upoznat s takvom opasnosti. Zec misli kako je nepotrebno juriti ako nekoga lovci ne love. On ne zna da motoristi jure zato što vole brzinu.
Tema djela: zec koji nagađa zašto motoristi jure. Nagađa, iako nije ni blizu točnog odgovora.
Likovi: zec i motoristi
Kokošja pamet
Jedna žuta koka je čeprkala po zemlji i pronašla pokraj puta biser. Pijetao ju je upitao što će joj biser, a ona mu je na to odgovorila da će ga prodati za – tri zrna žita.
Rima je parna, aabb. Rimuju se riječi žuta-puta i pita-žita.
Poruka djela: uvijek moramo tragati za uspjehom. Koka je čeprkala jer je znala da će radom nešto postići. Kada je pronašla biser koji joj ne treba, odlučila je prodati za hranu.
Tema djela: radišna kokoš. Iako se za kokoš kaže da nisu baš pametne, u ovom slučaju smo se uvjerili da nije dobro generalizirati.
Likovi: kokoš i pijetao
Paun i ševa
Jedan paun se hvalio kriješteći da je lijep. Pritom je raširio svoj rep. Na to ševa kaže da je lijep, ali da prestane kriještati.
Rima je parna – aabb, rimuju se riječi rep-lijep i druže-duže.
Ova basna ima zabavni karakter. Paun se hvalio svojim lijepim repom, ali nije ga bilo lijepo za slušati. Na to mu je ševa rekla da je jako lijep, ali da prestane kriještati jer ga nije lijepo za čuti.
Tema djela: hvalisavost jednog pauna koji je lijep, ali nema lijep glas.
Likovi: paun i ševa
Svraka i sova
Mudroj je sovi svraka rekla da je ona dijete mraka. Na to će njoj mudra sova da njoj ni dan ne pomaže da rasvijetli njezinu pamet.
Rima je parna, aabb. Rimuju se riječi svraka-mraka i svijetli-rasvijetli.
Poruka djela: ne smijemo prema drugima biti bezobrazni jer bi nam mogli vratiti istom mjerom. Svraka je rekla sovi da je ona dijete mraka, a mudra sova joj nije ostala dužna. Rekla joj je da njoj ni dan ne pomaže da bude pametna.
Tema djela: nadmudrivanje svraka i sove. S mudrom sovom se nije dobro raspravljati.
Likovi: svraka, sova
Miran budi
Mali je orlić rekao svom ocu da moraju paziti jer je ugledao bombarderska jata. No, orao je svoga sina umirio govoreći mu da se tih ptica boje samo ljudi.
Rima je parna, aabb, a rimuju se riječi tata-jata i budi-ljudi.
Poruka djela: ne smijemo se bojati nepoznatoga. Samo zato što se netko koga znamo nečega boji, ne znači da je to strašno.
Tema djela: smirivanje svoga sina. Tata orao je bio star i mudar, imao je puno životnog iskustva i rekao je sinu da se ne boji jata ptica samo zato što ih se boje ljudi.
Likovi: mali orlić i tata orao
Među napadačima
Jedna veća riba je progutala malu, a jedna veća od te veće je progutala tu veću s početka priče. Na to se oglasi som i kaže da je izgleda vrag odnio šalu jer od tog gutanja nema sreće.
Rima je unakrsna abab, rimuju se riječi malu-šalu i veću-sreću.
Ova zabavna basna govori o tome kako je som zaključio da gutanje riba ne donosi sreću. Jer uvijek postoji veća riba koja može pojesti manju.
Tema djela: prehranjivanje riba. Ona veća pojede manju i tako u krug. Som je zaključio da tu nema sreće.
Likovi: som
Somijada
Jedan stari som se tužio djeci kako mu je dom tijesan. Napustio je nakon toga svoju kuću pa se na kraju našao – na žaru!
Rima je parna aabb, rimuju se riječi som-dom, staru-žaru.
Poruka djela: nezadovoljstvo u životu nikada nije nagrađeno. U životu uvijek treba biti sretan i zadovoljan, a za veće stvari kojima težimo treba se potruditi i biti vrijedan, a ne kukati.
Tema djela: stari som nije bio zadovoljan svojim životom, a kada je otišao od kuće, našao se na žaru.
Suprotna gledišta
Dijete je ugledalo galeba pa mu je pružilo ruku diveći se kako lijepo kruži morem. S druge strane, kada je ribica ugledala galeba, zaronila je u još veće dubine znajući da bio je on mogao pojesti i da ustvari on kruži morem zbog nje.
Rima je parna – aabb. Rimuju se riječi pruži-kruži i roni-goni.
Poruka djela: ono što je nekome radost, drugome je opasnost. U ovoj basni autor nam je htio dati do znanja da postoje dvostruki standardi i gledišta.
Tema djela: dok je djevojčica uživala u ljepoti galeba koji je kružio morem, nije znala da u isto vrijeme riba roni sve dublje kako bi mu pobjegla jer ju je on lovio.
Likovi: djevojčica, galeb i riba
Bezobrazni vrabac
Gavran se žalio kvar, kvar kvar da je sto godina star. A vrabac mu je na to rekao živ, živ, živ da tko mu je za to kriv.
Rima u basni je parna, aabb, rimuju se riječi kvar-star i živ-kriv.
Poruka djela: Ova šaljiva basna u prvom redu zabavlja djecu. Gavran grakće da je star, a vrabac mu se ruga da tko mu je za to kriv. Ipak treba pogledati i korak dalje i uočiti da je vrabac bio jako bezobrazan. I njega bi mogla snaći ista stvar kada ostari.
Tema djela: kukanje gavrana o tome kako je star i podsmjehivanje vrapca da mu za to nitko nije kriv.
Likovi: gavran i vrabac
Nadmudrena lija
Lisica je pitala fazana zašto je baš sjeo na visoku granu, a fazan joj je iskreno rekao da je to stoga što ona sada ne može do njega jer nema krila.
Rima je parna aabb, rimuju se riječi fazanu-granu, mila-krila.
Poruka djela: U životu treba biti mudar i dobro razmisliti o svemu. Fazan je znao koja opasnost može biti gladna lisica pa je sjeo radije na visoku granu. Znao je da ona ne može do njega. Lisica je mislila da je on sjeo bez razloga na visoku granu te ga je odlučila nadmudriti pitanjem. No, on joj je iskreno odgovorio da je ona bila glavni razlog.
Tema djela: fazan koji je nadmudrio lisicu.
Likovi: lisica i fazan
Milo za drago
Vuk se smijao psu što je po danu zavezan na lancu, a pas se njemu smijao kada je vuk po noći upao u stupicu.
Rima je parna aabb, rimuju se riječi psetancu-lancu i stade-pade.
Poruka djela: ne smijemo se smijati tuđoj nesreći jer bi ona ista mogla zadesiti i nas. Vuk se smijao psu što nije slobodan, a njega je zadesila još gora nesreća – po noći je upao u stupicu.
Tema djela: ismijavanje i ruganje vuka prema psu. Na kraju mu se sve vrati – “milo za drago”, kako kaže i sam naslov basne.
Likovi: vuk, pas
Neshvaćena požrtvovnost
Crni pas se žali na seljaka što ga stalno kudi da je lijen, a on sve od sebe daje kad po noći laje na mjesec.
Rima je parna aabb, rimuju se riječi tuži-ruži i dajem-lajem.
Poruka djela: Ne smijemo biti lijeni i moramo izvršavati svoje dužnosti. Pas je mislio da će nadmudriti svoga gazdu lajanjem na mjesec, no, on ga je pročitao.
Tema djela: pas se pravio da ne shvaća zašto gazda ne cijeni njegovu požrtvovnost kada laje na mjesec, nazivajući ga da je lijen.
Likovi: pas i seljak
Koza ko koza
Netko je pitao staru kozu voli li više pjesmu ili prozu. Koza mu je odgovorila krsteći se crnim papkom kako najviše voli ono što se može obrstiti.
Rima je parna, aabb. Rimuju se riječi kozu-prozu i krsti-brsti.
Poruka djela: moramo imati zanimanje i za ono što nas jednostavno veseli, bez da imamo ikakve koristi od toga. Koza je mislila samo na preživljavanje u ovom slučaju i ništa joj nije bitno osim hrane
Tema djela: zanimanje koze samo za ono što se može obrstiti.
Likovi: netko i koza
Gorka sudbina
Lav se žalio zbog svog velikog jada, zašto ne može ostati zauvijek mlad. Kada jednom bude star, pretpostavlja da će ga za rep vući jarac.
Rima je parna aabb. Rimuju se riječi jad-mlad, starac-jarac.
Poruka djela: svako razdoblje u životu nosi svoje vrijednosti. Ne smijemo se bojati starenja jer sve je to život. Lad se jadao što ne može vječno ostati mlad. Bojao se da ga neće u starosti jarac vući za rep. Bojao se nepoznatoga.
Tema djela: Strah lava od starosti
Likovi: lav
Sudbina careva
Stari lav se žalio zvijerima da nije zdrav. Na to su zvijeri priredile slavlje.
Rima je parna aabb, rimuju se riječi lav-zdrav, lavlje-slavlje.
Poruka djela: ismijavanje tuđoj sudbini. Zvijeri nisu voljele lava i to nisu niti skrivali. Priredili su slavlje čim su čuli da je on bolestan što je bilo jako bezobrazno.
Tema djela: ne skrivanje od strane zvijeri da ne vole lava. Uz to su još pripremili slavlje kada su čuli da nije zdrav.
Likovi: lav i zvijeri
Iz cirkcisa
Muha je rekla lavu u cirkusu kako on pred svojim krotiteljem mora ponizno spustiti glavu, a ona s druge strane može krotitelju sjediti na nosu. Iz tog razloga smatrala je da vrijedi više.
Rima je parna aabb, rimuju se riječi lavu-glavu i vrijedim-sjedim.
Poruka djela: ne treba imati o sebi previsoko mišljenje. Treba uvijek težiti prema boljem i ne treba se hvaliti krivim vrijednostima.
Tema djela: hvalisavost jedne muhe. Muha je bila ponosna na sebe što može sjediti krotitelju na nosu, a time se hvalila lavu nazivajući ga pogrdno carem.
Likovi: lav i muha
Magareća posla
Magarac se uputio vlastima kako bi tužio zeca zbog povrede časti. Jadao se slavnom sudu da mu zec ruši ugled jer svima govori da ima duge uši.
Rima je parna, aabb, a rimuju se riječi vlasti-časti i ruši-uši.
Poruka djela: nikada se ne smijemo bojati kada nas netko drugi ismijava jer u konačnici se mogu vidjeti svačije vrijednosti. Ne treba nam biti bitno ono izvana već ono što dolazi iznutra.
Tema djela: magarčev strah od toga da će njegov ugled biti narušen time što zec svima govori da on ima duge uši.
Likovi: magarac i zec
Smjela i usporedba
Žaba je upitala malog žapca što joj može reći o volu. Žabac joj odgovori da joj između ostalog može reći da je vol nešto veći od njih.
Rima je unakrsna abab, rimuju se riječi malog-ostalog i reći-veći.
Poruka djela: Strah od vola žapca je natjerao da o volu priča samo da je on veći od žaba. Ne smijemo se bojati nepoznatoga jer svatko je vrijedan.
Tema djela: usporedba vola sa žabama. Žabac se malo našalio na temelju usporedbe žabe i vola govoreći da je vol nešto veći od žabe.
Likovi: žaba i žabac
On se ne skita
Gušterica je grdila muža pitajući ga zašto se stalno skiće. Bila je jako ljuta i rekla mu je da se ugleda na puža koji se uvijek drži svoje kućice.
Rima je unakrsna, abab. Rimuju se riječi muža-puža, ljuće-kuće.
Poruka djela: kuća je tamo gdje smo mi. Iako nam na ova basna na šaljiv način govori kako puž stalno nosi svoju kućicu svuda, pisac nam želi reći kako je doma tamo gdje je naše srce.
Tema djela: ljutnja gušterice zbog skitnje njezinog muža. Govori mu da se usredotoči na kuću i ugleda na puža koji se stalno drži svoje kućice.
Likovi: gušterica
Povrijeđena veličina
Slona je nazvao netko na telefon i pozdravio ga riječima mali moj. Slon se na to jako naljutio i rekao da je došlo do krivog spoja.
Rima je unakrsna abab, rimuju se riječi telefon-slon i moj-spoj.
Poruka djela: ne smijemo uvijek naglašavati svoju veličinu i ljutiti se ako nam se netko ne obrati s velikim štovanjem. Svi su ljudi jednaki i nečija titula nema veze s poštovanjem.
Tema djela: povrijeđeni slon jer ga je netko nazvao malim iz milja na telefon. Slon je bio umišljen i nije znao prihvatiti lijepu riječ.
Likovi: slon
U zoološkom vrtu
Jedna seka je rekla mami da ona samo fara obrve dok zebra ima obojene i vrat i rebra.
Rima je parna, aabb, rimuju se riječi mamo-samo o zebra-rebra.
Ova basna je u prvom redu šaljiva. Govori nam o tome kako je jedna djevojčica usporedila mamino šminkanje s izgledom zebre. Djevojčica je mislila da je zebra obojena i da je tako uređena.
Tema djela: posjet jedne seke zoološkom vrtu.
Likovi: seka i mama
Moderna vremena
Mačak je stajao na vrhu krova i ozbiljno se jadao. Imao mrki brk i zabrinutu njušku. Zaključio je kako se ni vrabac više ne može uloviti bez atomske puške i radara.
Rima je unakrsna – abab, rimuju se riječi krova-lova i njuške-puške.
Poruka djela: ne smijemo biti lijeni. Za sve u životu treba se potruditi. Mačak je zaključio bez imalo truda da ne može uloviti vrapca jer nema pušku i radar.
Tema djela: Moderni mačak koji nije mogao uloviti vrapca bez puške i radara.
Likovi: mačak
Modra lavica
Lavica svog lava uspavljuje ovim basnama. Ona mu za vrijem3 teških i nesanih noći želi olakšati čitajući mu priče. Autor se za kraju htio našaliti time da su njegove basne uspavljujuće. Ova basna je u prvom redu šaljiva i nema posebnu poruku djela.
Rima je unakrsna abab, rimuju se riječi lava-uspava i kasne-basne.
Gustav Krklec biografija
Gustav Krklec bio je hrvatski pjesnik, kritičar i esejist. Rodio se 23. lipnja 1899. godine u Udbinji kraj Karlovca gdje mu se majka zatekla kada je bila u posjeti njegovom ocu koji je tamo služio vojsku. Inače je podrijetlom bio iz Maruševca pokraj Varaždina. Odrastanje u Hrvatskom zagorju ostavilo je na njega poseban trag što se može uočiti i u njegovoj poeziji.
Školovao se u Varaždinu, u Zagrebu i na Sušaku gdje je pohađao gimnaziju, a studij filozofije je završio u Zagrebu.
Kada je započeo Drugi svjetski rat nalazio se u Beogradu gdje je i bio za vrijeme bombardiranja. U rujnu 1941. godine preselio se u Zemun gdje je radio kao činovnik i kao suradnik lista “Graničar”. Za života u Zemunu posvetio se i aktivnosti veslanju pa je tamo bio i predsjednik Veslačkog kluba. Tamo je ostao sve do ožujka 1944. godine kada se dogodilo bombardiranje Zemuna.
Potom se sa suprugom Mirjanom preselio u Slankamen, a kada je rat završio nalazio se u Samoboru.
Postao je poznat svojim pjesmama za odrasle, a istakao se zbirkama “Darovi za Bezimenu” i “Srebrna cesta”. U zbirkama je pjevao o životu, ljubavi i prirodi.
U starijoj dobi posvetio je sve više djela djeci pa je tako objavljivao pjesme u časopisu za djecu “Radost”. Bio je i jedan od glavnih osnivača časopisa.
Njegove najpoznatije pjesme za djecu su: “Telegrafske basne”, “Put u život”, “Drveni bicikl”, “San ili java”, “Majmun i naočale” i mnoge druge. Većina je doživjela i po nekoliko izdanja.
Svakako je bio najpoznatiji po svojim basnama – “Telegrafske basne” jer je njima unio novost u dječju poeziju. Basne je nazvao telegrafskim jer je na brz i kratak način prenosio svoje poglede na društvene odnose i na svijet. Ove basne mogle bi se nazvati i pravim lirskim pjesmicama.
Od rujna 1945. godine sa suprugom živi u Zagrebu. Umro je 30. listopada 1977. godine.
23. lipnja 1933. godine, nakon 100 godina od njegovog rođenja njemu u čast, u njegovoj kući u Maruševcu gdje je sretno odrastao, postavljena je spomen ploča. Ploču su postavili Općina Maruševec i Matica hrvatska grada Varaždina.
U Varaždinu u gradskoj knjižnici nalazi se i spomen soba s njegovim imenom.
Autor: M.L.
Komentariši